Sveti Luka je bio
Sirijac, po Euzebiju rodom iz Antiohije. Potjecao je iz poganske, a ne židovske
sredine. Za to svjedoče sv. Irenej, Tertulijan, Origen, a posredno i sam sv.
Pavao, koji ga ne stavlja među one što proizađoše iz obrezanja. Prema Muratorijevu
kanonu nije vidio ni slijedio Isusa za njegova života na zemlji.

Pavlove
poslanice te Djela apostolska pokazuju da je bio pratilac i učenik svetoga
Pavla. Uz Pavla ga nalazimo prvi put na apostolovu drugom misijskom putovanju,
tamo od Troade do Filipa. Postoji mogućnost da je u Filipima ostao do god. 57.
utvrđujući ondje apostolovo misijsko djelo. U proljeće god. 58. nalazimo ga
opet u istome gradu uz sv. Pavla, koga prati na njegovu povratku u Jeruzalem.
Ondje odmah bijaše uspostavio vezu s apostolom Jakovom.

Tamo
je također imao priliku susresti barem neke od onih žena što ih on jedini od
evanđelista spominje u Evanđelju. Mogao je isto tako susresti i one “službenike
riječi” koji su jedan od izvora njegova evanđeoskoga spisa. On sam u predgovoru
svoga Evanđelja piše ovako: “Budući da su mnogi pokušali srediti pripovijedanje
o događajima što su se dogodili među nama, kako su nam ih predali oni koji su
od početka bili očevici i sluge Riječi, učini se i meni dobro, pošto sam ih
pomno ispitao sve od početka, da ti ih napišem po redu, preuzvišeni Teofile, da
se osvjedočiš o sigurnosti nauka kojeg si primio” (Lk 1,1-4).

Sveti
Luka je pratio sv. Pavla na njegovu putovanju u Rim te nam je o tome u Djelima
apostolskim ostavio dragocjen dnevnik puta. S apostolom je naroda bio i za
vrijeme njegova prvoga rimskoga tamnovanja, a isto tako i za drugoga, kad su ga
svi ostavili. Apostol sa žalošću piše Timoteju: “Jedini je Luka sa mnom” (2 Tim
4,11). Luka se u Rimu vjerojatno susreo i s Petrom i s Markom, no na njega je
ipak imao najveći utjecaj Pavao. Ništa sigurno ne znamo o životu sv. Luke nakon
Pavlove smrti. Sv. Epifanije ga je doduše učinio apostolom Dalmacije, Italije i
Makedonije, sv. Grgur Nazianski evangelizatorom Ahaje, Metafraste, Egipta i
Tebaide, no sve je to povijesno nepouzdano. Istočnjačka hagiografija, koja se
temelji na jednom antimarcionitskom spisu, zvanom Prolog, a koju slijedi i
sveti Pavlin iz Nole, pridaje sv. Luki 84 godine života.

Latinski
Prolog dodaje da je živio u celibatu, dok jedan drugi spis, koji slijede i neki
ugledni pisci, kao sv. Izidor Seviljski i sv. Beda Časni, daje sv. Luki 74
godine života. Nesigurno je i mjesto smrti sv. Luke. Isto tako način smrti.
Jedni drže da je umro naravnom smrću, dok drugi misle da je poginuo kao
mučenik. Crkva ga u bogoslužju slavi kao mučenika i upotrebljava za njegov blagdan
liturgijsko ruho crvene boje. Jedan anoniman bizantski pisac iz XI. stoljeća
ovako je opisao svetoga Luku, evanđelista i pratioca sv. Pavla:

“Nakon
što se Pavao, ostavivši tmine zablude da bi prionuo uz Božju ljubav, pridružio
broju učenika, Luka ga prati posvuda i postaje mu putni sudrug. Željan boriti
se za Božju ljubav pridružuje se njegovoj vojsci. S Pavlom kao zločinac biva
zatočen te sve do kraja svijeta širi zrake božanske spoznaje.

On
tako čvrsto pristaje uz njega, tako mu je blizak i dijeli u tolikoj mjeri sve
njegove milosti da ga Pavao, pišući vjernicima, naziva svojim najmilijim. Nakon
Jeruzalema i njegovih predjela sve do Ilirika s njim propovijeda Evanđelje.
Nakon Judeje sve do Rima dijeli s njim iste okove, iste napore, iste muke, iste
brodolome. S njime je želio primiti istu krunu, kao što je dijelio iste napore.
Nakon što je s Pavlom primio talenat propovijedanja te pridobio i priveo Božjoj
ljubavi tolike narode, Luka se pokazuje kao ljubljeni Spasiteljev učenik i kao
evanđelist koji je opisao njegovu svetu povijest; budući da je nekoć slijedio
Učitelja, sakupio je svjedočanstva njegovih prvih slugu i zadobio nadahnuće
odozgor. On je kao evandelist ispripovjedio tajnu ženidbenog glasnika
Gabrijela, poslana Djevici da navijesti radost cijelom svijetu.

On
je tako jasno opisao Kristovo rođenje: on nam pokazuje novorođenče kako spava u
jaslama te opisuje pastire i anđele koji naviještaju radost. On je učinio da
upoznamo čudesa što nadilaze sve ono što se može zamisliti i to s takvom
ljubavlju prema istini i s takvom ljepotom da je kod njega istina stvari
izražena ljepotom riječi; i tako se pokazuje bogat jezikom koji je dostojan
bogatstva njegove misli. On nam pruža pouku, danu u prispodobama, iznoseći ih u
većem broju nego što to čine drugi evanđelisti. I kao što nam opisuje silazak
Riječi na zemlju, isto tako nam opisuje i njezino uzašašće na nebo, njezin
povratak Očevu prijestolju… No kod Luke milost se ne ograničuje samo na to.
Njegov se jezik ne ograničuje samo u službi Evanđelja. Nakon svršetka Kristovih
čudesa on opisuje i Djela apostolska: ponajprije božansko Spasiteljevo uzašašće
na nebo; zatim silazak Duha nad apostole u obliku ognjenih jezika; pa onda
kamenovanje Stjepana; obraćenje Pavla, njegov poziv i njegov prijelaz od slova
k duhu, njegove tamnice, udarce, bičeve, razne zamke što mu ih postaviše
pogani, njegovo putovanje iz Jeruzalema u Rim, njegove napore na moru, njegove
patnje, pogibelji, stradanje, brodolome. Luka nije samo očevidac svega toga već
i istinski sudionik. I zbog toga ulaže toliko brige da nas u svemu pouči.”

S
opisom se toga spisatelja možemo u svemu složiti, osim u tome da je bio
Gospodinov učenik i sljedbenik za njegova zemaljskoga života. No, iako nije bio
očevidac događaja što ih opisuje u Evanđelju, bio je dostojan i vjeran
službenik evanđeoske poruke. Zato ga Crkva sa zahvalnošću slavi kao
evanđelista, jednog od četvorice, koja nam po Božjem nadahnuću napisaše
najdragocjeniju poruku.

Sveti
Luka se časti kao zaštitnik i duhovni vođa liječnika i slikara. (j.a/
bitno.net)

 

Molitva svetom Luki

Ljubljeni i sveti liječniče, bio si oživljen ljubavlju
Duha Svetoga. 

U vjernom opisu Isusove osobe kao čovjeka, opisao si i
Njegovo

božansko suosjećanje za sva ljudska stvorenja.

 

Učini naše liječnike da budu profesionalni kao što si ti
bio

i izmoli da budu bogati božanskim milosrđem prema svojim
pacijentima.

Osposobi ih da liječe bolesna tijela i bolesne duše,

kojih je toliko mnogo danas. Amen.

 

Kontakt / Karta

Kontakt informacije

tel.: +387 33 208 980;
tel./fax: +387 33 208-629
Bjelave 85 71000 Sarajevo, BiH
franjevke.bh@gmail.com

Naša lokacija

Najave / Kalendar

Kalendar objava

kolovoz 2019
P U S Č P S N
« srp.    
 1234
567891011
12131415161718
19202122232425
262728293031  
WordPress Video Lightbox