Nekrologij Bosansko-hrvatske provincije Školskih sestara franjevki


U samostanu Školskih sestara franjevki u Kloštru Ivaniću, u subotu, 11. veljače 2012. na svetkovinu Gospe Lurdske predstavljen je Nekrologij “U domu Očevu”.  Riječ je o 63 životopisa pokojnih sestara Provincije, autorice s. Renate Ruže Mrvelj.


Predstavljanju su, uz mnoge sestare koje su se ovom svečanom činu pridružile zajednici u Kloštru Ivaniću, nazočile i provincijska predstojnica s. Ivanka Mihaljević,  njezina zamjenica s. Kata Karadža, provincijska savjetnica s. Ljubica Stjepanović, provincijska ekonoma s. Mladenka Ćurić, kao i predstavnice Splitske provincije Školskih sestara franjevki, gvardijan i župnik u Kloštru Ivaniću fra Tomislav Božiček, župni vikar fra Petar Posilović, te suradnici na izdanju prof. Katica Majdandžić-Stupac, urednica i Christian Tomislav Belinc, grafički urednik.


Pozdravljajući okupljene, s. Ivanka Mihaljević nije krila radost, što je djelo ugledalo svjetlo dana, jer kako je kazala knjiga ‘za nas sestre franjevke više je od obične knjige, jer su u njoj satkani životopisi pokojnih sestara koje su svoje živote ugradile u našu zajednicu. Istaknula je, kako joj je želja da ovo djelo bude spomen i znak poštovanja i zahvalnosti pokojnim sestrama i to posebno u godini kada Provincija obilježava 70 godina od svoga osnutka. Neka zahvalnost za prošlost, za sestre koje su nam prethodile, bude želja i molba da Bog krijepi i vodi našu sadašnjost te blagoslovi našu budućnost. Neka nam i ova obljetnica bude poticaj da ulažemo u svoju Zajednicu najbolji dio sebe, svoje sposobnosti i mogućnosti, tako da nas Bog učini dostojnima poziva i snažno dovede do punine svako naše nastojanje oko dobra, rekla je s. Ivanka te zahvalila svima koji su sudjelovali u pripremi izdanja, a posebno autorici s. Renati Mrvelj.


U osvrtu na sadržaj knjige s. Judita Čovo, članica Splitske provincije istaknula je, kako već na prvi pogled, pomno odabran naslov i cjelokupno uređenje knjige daju naslutiti način pristupa opisu životnoga puta preminulih sestara kao nečemu dragocjenom. K tomu, s. Renata piše laganim ali živim stilom, pa se tekstovi lako i izazovno čitaju.


Opisom životopisa autorica je pružila mogućnost uvida u razne sadržaje među kojima i uvid u ukorjenjivanje sestara u Bosni i prilike u kojima su sestre živjele i djelovale, u identitet školske sestre franjevke Bosansko-hrvatske provincije, u poslanje i apostolsko djelovanje sestara, rekla je s. Judita. Naglasila je kako slijedom životopisa u knjizi, čitatelju su ujedno podastrte teške društveno-političke neprilike osobito kroz prva četiri desetljeća mlade provincijske zajednice te u ratnim i poratnim prilikama konca prošloga i početkom ovoga stoljeća, s posljedicama: oduzimanje škole, protjerivanje sestara, životna opasnost, nesigurnost, neimaština, izbjeglištvo sestara i njihovih obitelji, bol za gubitkom obiteljskih članova pojedinih sestara, traženje zaposlenja.


Vrline i odlike sestara, s. Renata uklapa u izvornu cjelovitost osobe dotične sestre. Iznoseći vrline sestara autorica ne daje neki nenaravan, idealiziran lik: ona također izravno navodi ili dade jasno naslutiti slabosti sestara, što spisateljičinome djelu daje vjerodostojnost a dotičnoj opisanoj sestri onu ljudsku oznaku da je od ‘krvi i mesa’. Time s. Renata pokazuje sestru prihvatljivom, privlačnom, s kojom se možemo solidarizirati i koja nas upravo tom zbiljnošću ljudskoga bića, i Bogu posvećene osobe, vodi do nas samih, u vlastitu zbilju.


Nadalje, s. Judita je naglasila kako molitvenost i oslonjenost na Boga – prema prikazu tvore bitan, neodvojiv dio života navedenih sestara. Različitost i izvornost sestara kao pojedinca pokazala se i opisom molitvenosti sestara. Autorica je ukazala kako se molitva sestara znala razviti u jednostavan, izvoran izričaj franjevačke mistike i kontemplacije.


Opisujući preminule sestre, s. Renata je pokazala da se život sestara u zajednici u  mnogočemu očitovao kao življeno sestrinstvo, te kako su jedna drugoj bile potpora u životnim teškoćama. Slijedeći životni tijek sestara, kako je opisan u knjizi “U domu Očevu”, ukazano je na umijeće sazrijevanja sestara, osobno i vjernički, što su očitovale u vremenu svoje starosti, nemoći ili bolesti. K tomu, iz spisateljičinih opisa iščitava se Franjin duh po kojemu besposlici nije bilo mjesta kod sestara navedene dobi.


Također, u opisu preminulih sestara uočljiva je crta koju rado vidimo kao franjevačko obilježje, a to je blizina čovjeku, umijeće susreta s ljudima. Mnoge, ako ne gotovo sve sestre autorica je obilježila vrlinom franjevačke jednostavnosti, te odlikom gostoljubivosti. Tu je i ukazivanje na ljubav i suživljenost sestara sa svim Božjim stvorenjima što se osobito očitovalo radom sestara u poljodjelskim poslovima, vrtlarstvom i uzgojem cvijeća, skrbi za životinje, rekla je s. Judita, te podsjetila kako je u knjizi istaknuto da se kod sestara u zbilji događala inkulturacija.


Znanje, obilježja osobna i kao pripadnice slovenskoga naroda sestara koje su u počecima Bosansko-hrvatske provincije bile većina, ucjepljivale su sestre u život zajednice koja se razvijala, domicilnih sestara Hrvatica i puka. S druge strane, sestre Slovenke – sudeći prema autoričinim opisima njihove blizine puku – kao da su primile crte puka iz bosanskih sredina s kojim su se one gotovo posve srodile, rekla je na kraju s. Judita.


O fazama pripreme obrade prikupljenih životopisa i fotografija govorila je prof. gospođa Katica Majdandžić-Stupac. Podrobno je prisutne upoznala sa raznim poteškoćama na koje se nailazilo, no koji ih nisu sputali da djelo dovedu do kraja.


Na kraju se okupljenima obratila i sama autorica s. Renata Mrvelj kojoj je posao na izradi Nekrologija povjerila 2006. godine tadašnja provincijska predstojnica s. Celina Vidak. Govoreći o prikupljanju materijala, istaknula je, kako je počela od provincijskog arhiva i pisanih tekstova o nekim pokojnim sestrama. Izvori materijala bili su i oproštajni govori provincijskih predstojnica, kao i svećenika koji su se u ime samostana ili župe opraštali od pojedine sestre. Među izvorima podataka navela je i važnost razgovora s pojedinim starijim sestrama, kao i franjevcima, poglavito tu je istaknula s. Benjaminu Mutić i fra Ignacija Gavrana.


U programu predstavljanja sudjelovao je Zbor sestara pod ravnanjem s. Fabiole Bobaš, a poetski zapis blagopokojne s. Vatroslave Šimundić kazivale su novakinje i postulantica.


Moderatorica s. Ljubica Stjepanović završila je program riječima Stjepana Lice iz knjige Litanije mojih svetih: “Grobovi kao i ljudi, zbore riječima i tišinom. Ako želiš razumjeti njihove riječi, poslušaj njihovu tišinu. Ako želiš razumjeti njihovu tišinu, pođi za njihovim riječima kao za tragovima. I nastavi svojim putem”.


Zahvalno misno slavlje za živote preminulih sestara u samostanskoj kapeli predvodio je fra Tomislav Božiček u koncelebraciji sa fra Petrom Posilovićem.


U poslijepodnevnim satima nakon okrepe i sestrinskog druženja, unatoč snijegu sestre su se uputile na mjesno groblje gdje počivaju tijela 37 sestara. Sestre su upalile svijeće i položile ruže na počivališta pokojnih sestara.


 


M. B.


 


 


 

Kontakt / Karta

Kontakt informacije

tel.: +387 33 208 980;
tel./fax: +387 33 208-629
Bjelave 85 71000 Sarajevo, BiH
franjevke.bh@gmail.com

Naša lokacija

Najave / Kalendar

Kalendar objava

travanj 2021
P U S Č P S N
« ožu.    
 1234
567891011
12131415161718
19202122232425
2627282930  
WordPress Video Lightbox