Vijeće europskih biskupskih
konferencija (CCEE) održalo je na poziv jeruzalemskoga latinskog patrijarha
Fouada Twala svoje plenarno zasjedanje u Svetoj zemlji od 11. do 16. rujna
2015. To je ujedno bilo prvi puta u povijesti CCEE-a da se plenarno zasjedanje
održavalo u Isusovoj domovini, a ujedno je to bio najveći skup biskupa koji
predstavljaju episkopat cijeloga europskog kontinenta u Svetoj zemlji u novijoj
povijesti. Uime Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine sudjelovao je njezin
predsjednik nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, a uime
Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić, predsjednik
HBK. Na kraju zasjedanja sudionici su uputili zajedničku poruku koju prenosimo
u cijelosti:

Sveta zemlja 2015.

Predsjednici biskupskih konferencija
europskih zemalja, na svom plenarnom zasjedanju u Svetoj zemlji (11.-16.
rujna), izražavaju svoju blizinu vjernicima i zahvaljuju jeruzalemskom
patrijarha na pozivu. Izražavaju također svoju zahvalnost redovnicima, u ovoj
godini posvećenoj posvećenom životu, i svim kršćanima koje su susretali i koji
žive u ovoj zemlji, za njihovo svjedočanstvo vjere i čuvanje svetih mjesta kao
mjesta kršćanskog sjećanja i živog bogoštovlja. Svojim hodočašćem europski
biskupi također su željeli potaknuti hodočašća u Isusovu domovinu kako bi
vjernici obnovili svoju vjeru i dali potporu tamošnjim kršćanima.

Svojim dolaskom ovdje, europski
biskupi također su željeli obnoviti svoju ukorijenjenost u Kristu u vrijeme
kada Europa traži od Crkve, premda ne uvijek svjesno, da naviješta bez straha i
s radošću novost života u Kristu koji je evanđelje. Apostolska pobudnica pape
Franje Evangelii gaudium često se spominje kao poticaj na pastoralnu obnovu. Jubilej
milosrđa, također, je dar za Crkvu i milosna prilika koju je kršćanska
zajednica, zajedno sa svojim pastirima, već pozdravila kao vrijeme duhovnog
obraćenja i novog misionarskog poleta.

Dok razmišljamo o radostima, patnjama
i izazovima s kojim se suočava Crkva u različitim zemljama, pred očima nam je
slika velike seobe ljudi: tražitelji azila, izbjeglice, selioci. Tjeskoba ne
poznaje granice. Složenost ovog egzodusa, sa svojim neizbježnim
diferencijacijama, zahtijeva veliku pozornost od strane pojedinih država, čije
situacije se stubokom razlikuju, kako bi se blagovremeno odgovorilo na potrebe
za izravnom pomoći i prihvaćanjem ljudi očajnih zbog rata, progona i bijede. Uz
pomoć odgovarajućih institucija države moraju održavati javni red, jamčiti pravdu
za sve i velikodušno pružiti pomoć onima koji su doista u potrebi, u
perspektivi integracije u znaku poštivanja i suradnje. Crkve europskog
kontinenta ulažu velike napore, i, slijedeći naputke Svetoga Oca Franje,
surađuju s državama, koje su primarno odgovorne za društveni i gospodarski
život svojih naroda. Mnoga sadašnja iskustva poticaj su za nastavljanje i
intenziviranje svih napora. Zbog složenosti situacijâ i razmjera humanitarne
tragedije, nadamo se da će UN ozbiljno razmotriti situaciju i iznaći učinkovita
rješenja ne samo u zbrinjavanju migranata nego i u poboljšanju stanja u
zemljama iz kojih migranti dolaze, poduzimajući potrebne mjere za zaustavljanje
nasilja i izgradnju mira i razvoja svih naroda. Nadalje, mir na Bliskom istoku
i u Sjevernoj Africi je od vitalne važnosti za Europu, kao što je presudno da
istinski mir što prije zavlada na samom kontinentu, počevši od Ukrajine.

Bliski istok, koji trpi radi sukoba, podjela i ratova,
treba pravdu i stabilnost u različitim regijama i narodima: biskupi još jednom
potvrđuju da su dijalog i razvoj pravo ime mira. Jamčeći jednakost građana,
zemlje i društva Bliskoga istoka, sa svojom bogatom kulturnom i vjerskom
baštinom, mogu biti primjer miroljubivog suživota za cijeli svijet. U Svetoj
zemlji, kršćanska zajednica daje poseban doprinos izgradnji mira, razumijevanja
i kulture opraštanja, bez kojih nema socijalne kohezije. Biskupi se, na poseban
način, nadaju da će pronaći odgovarajuće rješenje za osjetljivu situaciju na
području Cremisana u duhu poštivanja prava obitelji, njihove imovine, dviju
vjerskih zajednica kao i njihova odgojnog poslanja.

Snažno je došla do izražaja potreba poštivanja vjerske
slobode kao temeljnog ljudskog prava, bez kojeg druga prava bivaju krhka.
Tragična potvrda toga je progon kršćana, od kojih su mnogi prinijeli svoje
živote uzornim svjedočanstvom vjere: za njih molimo, njima izražavamo svoju
bratsku blizinu i divljenje.
Usto, sekularizacija koja je trenutno
uzela maha u europskim zemljama teži za tim da ograniči religiju na privatnu
sferu i gurne je na marginu društva. U tome kontekstu treba promatrati temeljno
pravo roditelja da odgajaju svoju djecu u skladu s vlastitim uvjerenjima. Da bi
ta sloboda bila moguća nužno je omogućiti katoličkim školama da ostvaruju svoju
obrazovnu zadaću na dobrobit čitavog društva uz sve prikladne potpore. Europski
biskupi potvrđuju to prirodno pravo također u Svetoj zemlji i solidarni su s
pastirima i obiteljima zabrinutim za obrazovanje svoje djece.

Tema koja se često javljala i koja
povezuje ovo zasjedanje s predstojećom Sinodom jest obitelj. Iznova je
potvrđena ljudska i kršćanska ljepota obitelji i njezina univerzalna stvarnost:
otac, majka, djeca. Posebno zabrinjava demografski pad koji se bilježi u gotovo
svim europskim zemljama. U Nazaretu su predsjednici biskupskih konferencija,
zajedno s tamošnjim obiteljima, molili za Sinodu i te su obitelji, zajedno sa
svojim župnicima, zajamčile da će tijekom Sinode svakodnevno u Bazilici
Navještenja moliti za Papu i biskupe okupljene u Rimu.

Crkva čvrsto vjeruje u obitelj
utemeljenu na braku između muškarca i žene: to je temeljna stanica društva i
kršćanske zajednice. Nije jasno zašto bi se različite partnerske zajednice
trebalo jednako tretirati. Posebnu zabrinutost pobuđuje pokušaj primjene
“rodne teorije”: taj je plan “jednoumlje” koji teži
kolonizirati, također, Europu i o čemu je papa Franjo često govorio. Crkva ne
prihvaća “rodnu teoriju” jer je ona izraz jedne antropologije koja je
u suprotnosti s istinskim i autentičnim uvažavanjem ljudske osobe.

U pogledu Godine milosrđa, pastiri su
ponovili svoje opredjeljenje za istinsku čovjekovu sreću i određenje. Zbog toga
se, poput prvih apostola, obraćaju narodima i zemljama Europe riječju
evanđelja, svjesni da samo u Isusu Kristu nalaze odgovore duboka pitanja srca i
u potpunosti se ostvaruje europski humanizam.
(kta/ika)

Kontakt / Karta

Kontakt informacije

tel.: +387 33 208 980;
tel./fax: +387 33 208-629
Bjelave 85 71000 Sarajevo, BiH
franjevke.bh@gmail.com

Naša lokacija

Najave / Kalendar

Kalendar objava

lipanj 2020
P U S Č P S N
« svi.    
1234567
891011121314
15161718192021
22232425262728
2930  
WordPress Video Lightbox