U organizaciji
Hercegovačke franjevačke provincije i suorganizaciji Hrvatskog instituta za
povijest iz Zagreba u Mostaru, 24. listopada, i na Širokom Brijegu, 25.
listopada, održan je znanstveni simpozij o fra Dominiku Mandiću u prigodi 40.
obljetnice njegove smrti.

Na samom početku
simpozija pozdrav i dobrodošlicu je izrekao mostarski gvardijan fra Iko Skoko.
To isto je učinio drugoga dana na Širokom Brijegu tamošnji gvardijan fra
Tomislav Puljić.

U svom pozdravnom i
uvodnom govoru fra Roberet Jolić je između ostalog izložio: „Povod ovom
simpoziju je 40. obljetnica smrti fra Dominika Mandića. Međutim, pravi razlog
jest to što smo prije tri godine počeli obrađivati njegovu ostavštinu,
potaknuti tadašnjim širokobriješkim gvardijanom fra Sretanom Ćurčićem. U
njegovoj privatnoj ostavštini ima oko 35.000 dokumenata. Tu je i njegova
korespondencija s različitim ljudima kao i različiti dokumenti. Tu
dokumentaciju smo presnimili, obradili u digitalnom obliku i onda smo, koliko
je to uopće moguće na toliki broj građe, pokušali napraviti jedan registar i
zatim smo to poslali znanstvenicima.

Dominik Mandić je
bio uistinu jedna veličina. U znanstvenom svijetu, u svijetu povjesničara,
poznat je kao vrstan povjesničar, ali nije on bio samo to. U Franjevačkom redu
obavljao je vrlo odgovorne službe. Bio je provincijal u Hercegovini, graditelj
i direktor Franjevačke gimnazije na Širokom Brijegu, generalni definitor i
glavni ekonom Franjevačkog reda u Rimu. Tu je proveo 12 godina gradeći upravnu
zgradu Franjevačkog reda skupa s velebnom crkvom te nesebično pomažući ratnim
stradalnicima koji su s naših područja pobjegli pred partizanima. Potom odlazi
u Ameriku gdje se nesebično brine za naše iseljenike i posvećuje se znanstvenom
povijesnom radu“.

Fra Ivan Ševo, vikar
Hercegovačke franjevačke provincije, pozdravio je sve nazočne i izrekao im
dobrodošlicu i u ime provincijala fra Miljenka Šteke, koji sudjeluje na Konferenciji europskih
provincijala
 u Rimu.

U svom pozdravnom
govoru fra Ivan je, između ostalog, istakao: „O fra Dominikovoj intelektualnoj
veličini najsnažnije govore Sabrana djela u četiri debela sveska koja po prvi
put obznanjujemo domaćoj javnosti, jer je to u nekim prošlim vremenima bilo jednostavno
strogo zabranjeno.

Zasigurno, kao jedan
od glavnih pokretača i nosioca ovoga poduhvata, a to sam činio u ime naše
Zajednice, želim ovdje javno izreći veliko hvala uglednim povjesničarima prof.
dr. Miroslavu Akmadži i prof. dr. Milku Brkoviću. Obojica dolaze iz Zagreba.
Oni su prije desetak godina s mnogo ljubavi i zanosa prihvatili našu ponudu da
zajedničkim snagama skupimo sve Mandićeve objavljene i neobjavljene knjige,
spise, dopise, promišljanja i tome slično, i da to onda objavimo. Što smo zamislili,
to smo i ostvarili. Bogu hvala!

Želim iskreno
priznati i to otvoreno reći: ovaj je posao trajao više od 10 godina. To bijaše
zanosni, uporni i strpljivi rad koji je urodio neupitnim plodom, jer je prije
nekoliko dana izišao na svjetlo dana zahvaljujući i nesebičnom radu naših
djelatnika, ističem posebno pripremu, u franjevačkoj tiskari FRAM ZIRAL u
Mostaru. U ovoj prigodi svima njima od srca zahvaljujem na uloženom trudu…
Ponosni smo što je hrvatski narod u Hercegovini imao jednog takvog velikana čija
jedinstvena i brojna životna djela rječito govore o njegovoj genijalnosti,
žrtvi i ujedno čvrstom karakteru.

Uistinu, ovo je
najbolji način, mislim na Simpozij kojeg u njegovu čast ovdje u Mostaru i u
Širokom Brijegu organiziramo, da ovog velikog sina hrvatskoga i Božjeg naroda
do kraja otmemo svakom ljudskom zaboravu. Uz to, iskrena nam je želja, da fra
Dominik kao takav osvijetli i staze naše današnje i buduće mladeži, i to svojim
uzornim svetačkim i ispunjenim životom. Jednako tako, želja nam je da naša
cjelokupna javnost bude u cijelosti upoznata s njegovim golemim znanstvenim
radom i dragocjenim kulturnim doprinosom za opstojnost hrvatskog naroda u jako
teškim prijeratnim, ratnim i poratnim vremenima.“

S obzirom na opsežnu
građu i simpozij je bio podijeljen u tri dijela: Mandić kao franjevac i
svećenik, Mandićev društveni rad (karitativno i političko djelovanje) i Mandić
kao znanstvenik.

Svoja sažeta
izlaganje na ovom simpoziju iznijela su 40 znanstvenika, a svi njihovi potpuni
radovi bit će objavljeni u Zborniku o fra Dominiku Mandiću. Svaki od izlagača
pokazao je svoje divljenje pred ovim našim velikanom i svi smatraju da je teško
do kraja sve izreći o tom osebujnom čovjeku.

Govorili su s
različitih aspekata (ili su svoje radove poslali) o fra Domiku sljedeći: Robert
Jolić, Ante Čuvalo, Marko Karamatić, Vicko Kapitanović, Josip Sopta, Marijan
Vogrin, Natalija Palac, Marinko Šakota, Ante Marić, Miroslav Akmadža, Juraj
Batelja, Zlatko Matijević, Massimiliano Valente, Ivica Šarac, Tomislav Jonjić,
Mario Jareb, Ivo Lučić, Velimir Blažević, Ivo Banac, Tomislav Đonlić, Zoran
Grijak, Jure Krišto, Zlatko Hasanbegović, Andrijana Babić, Jadranka Neralić,
Draženko Tomić, Mate Nikola Roščić, Ljudevit Maračić, Pavao Knezović, Milko
Brković, Dijana Korać, Mladen Ančić, Trpimir Vedriš, Tomislav Fabijanić, Maja
Soldo, Darko Periša, Milenko Krešić, Miroslav Palameta, Gabijel Jurišić, Franjo
Šanjek i Hrvoje Mandić.

Prepuna dvorana i u
Mostaru i na Širokom Brijegu pokazuju veliku zainteresiranost slušateljstva,
među kojima je bilo preko 50 fratara, za upoznavanjem s fra Dominikom Mandićem.

Na kraju prvog dana
simpozija Željka Šaravanja je predstavila prigodnu poštansku markicu s likom
fra Dominika Mandića koju je izdala HP Mostar. (
www.franjevci.info)

 

Kontakt / Karta

Kontakt informacije

tel.: +387 33 208 980;
tel./fax: +387 33 208-629
Bjelave 85 71000 Sarajevo, BiH
franjevke.bh@gmail.com

Naša lokacija

Najave / Kalendar

Kalendar objava

ožujak 2024
P U S Č P S N
« velj.    
 123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031
WordPress Video Lightbox