Naša s. Radmila Ilinović magistrirala je na Akademiji „Alfonsiana“, višem institutu moralne teologije Papinskog Lateranskog Sveučilišta u Rimu.
Tema završnog magistarskog rada (tal. licenza) s. Radmile je Mladi i moral prema katehetskom prijedlogu Katoličke Crkve. Pogled na Crkvu u Bosni i Hercegovini (I giovanni e la morale nella proposta catechetica della Chiesa cattolica. Uno sguardo sulla Chiesa in Bosnia ed Erzegovina).
Imajući u vidu globalizaciju, digitalizaciju, povećanu nezaposlenost, političke i ekonomske migracije, kao trenutno goruće izazove mladih, te najavu kako će se u listopadu ove godine u Rimu održati XV. redovito zasjedanje Sinode biskupa s temom: Mladi, vjera i razlučivanje zvanja, autorici je to bio jedan od glavnih povoda da se bavi studiranjem ove teme i to s posebnim osvrtom na stanje u BiH.
Ohrabrenje mladima dao je i papa Franjo tijekom posjeta Sarajevu pozvavši ih da ne dopustite da ih „poteškoće slome“, nego da bez straha pokazuju snagu, dopuste da ih „Krist dotakne“, kako bi bili „proroci i svjedoci nade“.
Rad je sastavljen od tri poglavlja, a mentor je bio prof. dr. sc. Antonio Donato, C.Ss.R.
U prvom poglavlju, nakon što je ukratko predstavljena povijesna i društveno-kulturološka datost Crkve u BiH, napravljena je i analiza trenutne situacije svojevrsne etnocentrične napetosti i dezorijentacije s opasnošću getoizacije, te utjecaj tih datosti na oblikovanje mentaliteta i vjere suvremenog čovjeka.
Drugo poglavlje proučava integralno sazrijevanje moralne osobe kroz egzistencijalnu koncepciju i antropologiju po biblijsko-kulturološkom ključu počevši od stvaranja, preko kršćanske tradicije do spoznaja suvremenih humanističkih znanosti. U tom smislu izdvojena su tri važna subjekta za integralni rast osobe: obitelj, društvo i Crkva.
Treće poglavlje analitičko-hermeneutičkom metodom studira aktualne izazove u svijetlu Objave, osobito svetopisamskog Govora na gori (Mt 5-7) slijedeći Isusov moralni prijedlog kao orijentir za pedagoško moralni odgoj. Vođena tim prijedlogom, autorica je istraživala moguće misionarske poticaje u multikulturalnom društvu. Na osobit način obitelj je prva pozvana na zdravu pedagogiju krjeposti. Autorica je posebno istaknula ulogu katoličkih škola za Europu koje odgajaju nove generacije otvorene za dijalog i ekumenizam, te braneći slobodu osobnog izbora i predlažući hod u vjeri, mladima pomažu prihvatiti vlastiti identitet prepoznajući i prihvaćajući identitet drugih. Katoličke škole u BiH, interkulturalno obrazovanje i Crkva, u duhu razlučivanja zvanja vjere treba probuditi crkvenu savjest i pomagati mladima u nasljedovanju Isusa u svakom pozivu.
ssf
