U
subotu, 13. travnja u sarajevskoj katedrali Srca Isusova održan je XI. susret
liturgijskih zborova Vrhbosanske nadbiskupije. Susret je započeo svečanim
Euharistijskim slavljem koje je, u ime nadbiskupa metropolita vrhbosanskog
kardinala Vinka Puljića, predslavio mons. Ante Meštrović, a sudjelovali su
članovi petnaest zborova iz raznih dijelova Vrhbosanske nadbiskupije.

Nakon
Mise uslijedio je koncert na kojem je nastupilo 15 zborova iz raznih mjesta u
Vrhbosanskoj nadbiskupiji, a svaki zbor otpjevao je po dvije skladbe.
Voditeljica programa g. Snježana Vrhunc podsjetila je da je Godina vjere „dobra
prigoda za intenzivnije slavljenje vjere u liturgiji, i na osobit način u
euharistiji“. „U euharistiji, tom otajstvu vjere i vrelu nove evangelizacije,
vjera Crkve se razglašava, slavi i jača. Svi su vjernici pozvani u njoj
sudjelovati svjesno, aktivno i plodonosno, da bi bili istinski Gospodinovi
svjedoci. Svi vi na osobito plodan način sudjelujete na Misi lijepim pjevanjem
koje liturgiji daje posebnu ljepotu i pjevanje stavlja u službu prenošenja
Božje riječi. Neka i današnje naše okupljanje bude u tom duhu“, poželjela je
voditeljica Snježana koja je potom, najavljujući pojedini zbor, iznijela
nekoliko podataka o župi iz koje dolazi.

Prema
već ustaljenoj tradiciji, koncert je otvorio Zbor bogoslova Vrhbosanskog
bogoslovnog sjemeništa „Stjepan Hadrović” popijevkama: „Slavim te Gospode“
Johanna Sebastiana Bacha i „Velik je Gospod Bog“ fra Alojzija Atlije. Dirigirao
je vlč. Marko Stanušić, a za orguljama je bio bogoslov Vlado Vrebac.
Vrhbosansko bogoslovno sjemenište je iz Travnika preseljeno je u Sarajevo 1893.
u novosagrađeni dio zgrade Bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu, čiju je gradnju
započeo prvi vrhbosanski nadbiskup dr. Josip Stadler. Djelovala je neprekidno
do 1944. godine, nakon čega su komunističke vlasti nacionalizirale školski i
bogoslovski dio zgrade. Nadbiskup dr. Smiljan Franjo Čekada 1972. godine
otkupljuje od države veći, nacionalizirani dio zgrade Bogoslovnog sjemeništa
gdje je nastavljen školski rad u punom opsegu. Zbog ratnih sukoba u Bosni i
Hercegovini 1992. ustanova nalazi svoje privremeno utočište u Bolu na Braču,
odakle se u Sarajevo vratila 16. listopada 1996.

Zbor župe sv. Ivana Krstitelja iz Travnika otpjevao je pučku popijevku
„Kraljice zdravo“ i „O duša naših hrano“ J. B. Molitora. Dirigirala je sestra
Berta Antunović. Župa sv. Ivana Krstitelja u Travniku spominje se još daleke
1623., a pod tim imenom obnovljena je 1879. godine. Nova župna crkva posvećena
je 15. srpnja 1888. na čast sv. Ivana Krstitelja, iako je zaštitnik grada
Travnika bio sv. Rok. U župi Travnik kršten je 9. listopada 1892. poznati
književnik i nobelovac Ivo Andrić. U prostorijama nekadašnje poznate travničke
isusovačke gimnazije u Travniku od 28. rujna 1998. djeluje Katolički školski
centar „Petar Barbarić“ i istoimeno Nadbiskupijsko sjemenište. Župi broji 1.496
vjernika.

Zbor
župe Presvetog Trojstva iz Novog Travnika otpjevao je liturgijsku popijevku
nepoznatog autora „Pelikane nježni“ i „Tebe tražim“ za koju je riječi napisao
don Ante Mateljan, a uglazbio don Šime Marović. Voditeljica zbora je s. Savija
Lukač, a dirigirala je Ivana Lučić. Župa Presvetog Trojstva u Novom Travniku
utemeljena je 2003 godine. Temeljni kamen nove crkve u Novom Travniku
blagoslovio je papa Ivan Pavao II. za svoga apostolskog pohoda Sarajevu i BiH
13. travnja 1997. Nedaleko od nove crkve, čija je izgradnja u potpunosti
završena 2003. godine, izgrađen je i samostan časnih sestara Kćeri Božje
ljubavi koje tu djeluju od 1996. godine. Župa sada ima 3.154 vjernika.

Zbor
župe Sv. Ivana Krstitelja Lug-Brankovići otpjevao je liturgijske popijevku
„Uzmi kruh“ Fr. H. Villiama i pučku popijevku „Na nebu zora rudi“. Voditeljica
zbora je Jelica Filipović; za orguljama je bila Andrijana Tadić dok je
dirigirala Marija Filipović. Župa Sv. Ivana Krstitelja Lug – Brankovići kraj
Žepča utemeljena je 1989. godine odvajanjem dijelova župa Radunice, Osova, Novi
Šeher i Maglaj. Veliki broj vjernika okupi se na svetkovinu Rođenja Svetog
Ivana Krstitelja, 24. lipnja. Župa trenutno broji 1.548 vjernika.

Zbor
župe sv. Mihovila iz Vareša otpjevao je liturgijske popijevke „O dođi Stvorče“
od Ivanišića- Crnkovačkog i „Molitvu“ V. Slugića. Za orguljama je bio Željko
Sertić, a dirigirala je sestra Ružica Marijić. Nastanak župe Sv. Mihovila u
Varešu vezan je za 16. stoljeće, dok je sam gradić nastao koncem 15. stoljeća.
Matične knjige vode se od 1643. godine. Nova crkva izgrađena je prije 1716. godi
ne. Krajem 18. st. ozbiljno je stradala, tako da je 1819. iz temelja
obnovljena. U Varešu se nalazi Ta je crkva jedina preostala crkva u Bosni iz
vremena prije 1850. godine. Patron župe je na liturgijski spomendan sv.
Mihovila, 29. rujna. Trenutno ima 2.068 vjernika.

Zbor
župe Imena Marijina iz Gromiljaka otpjevao je litugijske popijevke „Vjerujem
Stvoritelju svojem“ don Šime Marovića i „Isuse Kralju“ Georga Friedricha
Händela. Za orguljama je bila Ana Miličević, a dirigirala je sestra Marinela
Zeko. Župa Imena Marijina u Gromiljak nedaleko od Kiseljaka nazvana je tako po
pješčanim gromilama nedaleko od nekadašnjeg župnog stana gdje su u staro doba
Rimljani pa zatim stari Dubrovčani ispirali zlato iz rijeke Fojnice. Dekret o
utemeljenju župe nosi datum 24. prosinca 1876. U Gromiljaku od 24. listopada
1994. djeluju časne sestre Služavke Malog Isusa koje imaju i svoj samostan.
Patron župe je 12. rujna, blagdan Imena Marijina. Župa broji 2.239 vjernika.

Zbor
župe sv. Ante iz Bugojna otpjevao je „Ave Maria“ Jakoba Arcadelta i „Molitvu
sv. Frane“ don Šime Marovića. Orgulje je svirala Ana Soldo, a dirigirala sestra
Mira Bliznac. Župa Sv. Ante u Bugojnu nastala je odvajanjem od župe Gornji
Vakuf (tada Gornje Skopje), kao mjesna kapelanija 1844. pod nazivom Malo Selo,
a župom Bugojno proglašena je 1858. godine. Danas se u Bugojnu nalazi kuća i
samostan Školskih sestara franjevki Bosansko-hrvatske provincije. Patron župe
je 13. lipnja, na liturgijski spomendan Sv. Ante Padovanskog. Župa ima 3.148
vjernika.

Zbor
“Blažena Marija Petković” iz župe Uznesenja BDM u Gornjem Vakufu-Uskoplju
otpjevao je „Majko naša“ Marka Poklepovića i „Veličaj dušo moja“ Franje
Serafina Vilhara Kalskog. Za orguljama je bio Ivan Sesar, a dirigirala je
sestra Angelina Tokić. Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije Gornji
Vakuf–Uskoplje nastala je u 18. stoljeću. Od druge polovine 18. stoljeća
franjevci trajno borave u skopaljskoj župi. Na području župe djelovale su
Školske sestre franjevke, a danas djeluju časne sestre Kćeri Milosrđa. Patron župe
je 15. kolovoza, na blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije. Župa trenutno
broji 4.375 vjernika.

Zbor
mladih župe Marije Pomoćnice kršćana iz Globarice nastupio je s pučkom
popijevkom iz Bosne „Hvaljen Isus, Marijo“ i „Moj Isuse“ za koju je riječi napisao
nadbiskup dr. Ivan Šarić, a uglazbio Vinko Žganec. Dirigirala je Kristina
Čustonjić. Župa Marije Pomoćnice kršćana u Globarici službeno je utemeljena 16.
prosinca 1984. odvajanjem pojedinih naselja od župa Radunice i Maglaj. Mjesto
Globarica se nalazi između Zavidovića i Maglaja, smješteno je na lijevoj obali
rijeke Bosne. Patron župe je 25. svibnja, na blagdan Marije Pomoćnice. Župa
trenutno broji 547 vjernika.

Zbor
mladih župe Sv Petra i Pavla “Juventus Salinarum” (Mladost Soli) iz Tuzle
otpjevao je „Velik je Gospodin“ Miroslava Martinjaka i „Slavite Gospoda“ fra
Ive Perana, Dirigirao je Zlatko Špoljarević. Franjevci su u Tuzli odnosno
tadašnjem mjestu Soli podigli samostan koncem XIV. ili u prvoj polovini XV.
stoljeća. Godine 1447. spominje se samostan sv. Marije u Gornjoj Tuzli (Gornjim
Solima), a početkom XVI. i u Gornjoj i u Donjoj Tuzli. Godine 1957. i 1958. u
župi su djelovale časne sestre Klanjateljice Krvi Kristove. Danas u Tuzli
djeluju časne sestre Kćeri Božje ljubavi. Katolički školski centar „Sv. Franjo“
u Tuzli utemeljen je u jesen 1995. Patron župe je 29. lipnja, na svetkovinu sv.
Petra i Pavla. Župa broji oko 4.200 vjernika.

Zbor
župe Uznesenja BDM “Fra Vjeko Ćurić” iz Osove otpjevao je „O zvijezdo mora“
sestre Lujze Kozinović i „Otvorite vrata Kristu“ Marca Frisina. Za orguljama je
bila Danijela Udovičić, a dirigirala je sestra Blanka Jeličić. Nije poznat
točan datum osnutka župe Uznesenja BDM u Osovi kraj Žepča. Iako je župa
postojala i prije, tek 1857. dobivena je dozvola za gradnju župne crkve, a
izgradnja današnje župne crkve dovršena je 1971. godine. Župa broji 2.889
vjernika. U njoj je rođen bosanski franjevac fra Vjeko Ćurić koji je kao
misionar ubijen 31. siječnja 1998. u Kigaliju u Ruandi. Dan nakon njegova
ubojstva blaženi papa Ivan Pavao II. spomenuo ga je u govoru na Trgu Sv. Petra
u Vatikanu rekavši: „Fra Vjeko još je jedna žrtva dodana dugom nizu misionara
koji su svoju ljubav prema Kristu i afričkim narodima potvrdili žrtvujući
vlastiti život“.

Zbor
Uznesenja Blažene Djevice Marije iz Doca da otpjevaju „Pjevaj hvale Magdaleno“
i „Blagoslovljena ova zemlja“ Milana Asića. Dirigirala je Vlatka Čabro. Župa
Uznesenja Blažene Djevice Marije u mjestu Dolac kod Travnika utemeljena je
1827. godine. U Docu su od 1872. do 1949. djelovali samostan i škola sestara
milosrdnica sv. Vinka Paulskog dok je nisu oduzele komunističke vlasti. Od
1968. u župi Dolac djeluju sestre Kćeri Božje ljubavi. U župi Dolac rođena su
tri biskupa: prvi apostolski upravitelj banjolučki biskup fra Marijan Marković,
banjolučki biskup Dragutin Čelik i pomoćni biskup vrhbosanski dr. Tomislav
Jablanović. Župa sada broji 2.315 vjernika.

Zbor
župe sv. Ane iz Domaljevca otpjevao je gregorijanski koral „Recordare“ i „O
svjetlo duša, Isuse“ Ljubomira Galetića. Dirigirala je sestra Jela Dubravac.
Župa Sv. Ane u Domaljevcu, koja se nalazi na putu Orašje-Bosanski Šamac uz
rijeku Savu, godine 1860. postala je kapelanija odvajanjem od župe Tolisa i
dijelom od župe Tišina. U župi djeluju Školske sestre franjevke
Bosansko-hrvatske provincije. Patron župe je patron 26. srpnja, na spomendan
sv. Ane. Župa broji 3.975 vjernika.

Zbor
župe Uzašašća Gospodinova iz Novog Travnika otpjevao je „Klanjam ti se smjerno“
Franza Schuberta i „O Srce Sina Božjega“ Zlatka Špoljara. Dirigirao je Zlatko
Senkić. Župa Uzašašća Gospodinova u Novom Travniku utemeljena je 1982. godine u
vremenu kada je taj grad nosio ime Pucarevo. U župi djeluju časne sestre Kćeri
Božje ljubavi, a na području župe aktivno je i Hrvatsko kulturno društvo
„Napredak“ te glazbena škola „Jakov Gotovac“ i starački dom „Kuća njege-starimo
zajedno“. Župa trenutno broji 1.858 vjernika.

Prema
tradiciji na kraju je nastupio Katedralni mješoviti zbor „Josip Stadler” iz
Sarajeva popijevkama „Pozdrav Gospi“ patra Angelika Hribara i „Gospod Bog je
pastir moj“ Antonína Dvořáka. Solo je pjevao Dragan Pavlović, bariton, a za
orguljama je bio dirigent vlč. Marko Stanušić. Katedralni mješoviti zbor „Josip
Stadler“, baštineći tradiciju svih prethodnih zborova koji su djelovali u
sarajevskoj prvostolnici Srca Isusova od 1889. godine, okupio je članove iz
svih sarajevskih župa i obnovio svoj rad u svibnju 1996. godine na poticaj
vrhbosanskog nadbiskupa Vinka kardinala Puljića. Zbor redovito nastupa na
pontifikalnim Svetim Misama u sarajevskoj prvostolnici.

Na
kraju je riječi zahvale uputio promicatelj liturgijskog pjevanja u Vrhbosanskoj
nadbiskupiji vlč. Marko Stanušić, a rektor meštrović je voditeljima zborova
podijelio zahvalnice. Uslijedilo je zajedničko druženje i okrjepa u
prostorijama Svećeničkog doma Vrhbosanske nadbiskupije. (kta)