Goražde – Na mjestu ubojstva četiriju sestara Kćeri Božje ljubavi u Goraždu pored rijeke Drine, 23.rujna obilježena je prva obljetnica beatifikacije pet sestara poznatih kao Drinske mučenice.
Pored sadašnje škole, a nekadašnje vojarne iz koje su 15. prosinca 1941. iskočile sestre s drugog kata kako bi se spasile od nasrtaja vojnika nečasnih namjera te potom bile zaklane i bačene u rijeku Drinu, molilo je više stotina vjernika koji su došli iz Sarajeva, Novog Travnika, Travnika, Viteza, Kaknja, Rankovića u drugih župa, a molitvu blaženim Drinskim mučenicama predvodio je nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić uz sudjelovanje 11 svećenika iz Vrhbosanske i Banjolučke biskupije te veliki broja sestara Kćeri Božje ljubavi kojima su se pridružile sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskog, Klanjateljice Krvi Kristove, Školske sestre franjevke i druge.
Nakon molitve kod spomen ploče, koji su prigodom beatifikacije u čast Drinskih mučenica podigle sestre Kćeri Božje ljubavi i Vrhbosanska nadbiskupija te kantonalne i općinske vlasti u Goraždu, kardinal Puljić i ostali okupljeni spustili su se do rijeke Drine te, nakon molitve, bacili crvene ruže i drugo cvijeće u rijeku koja je postala grob četiriju ubijenih sestara jer najstarija s. M. Berchmana nije izdržala pješačenje po snijegu od Pala do Goražda te je ubijena kod pračanskog mosta 23. prosinca 1941.
Kardinal Puljić, svećenici, časne sestre i ostali vjernici uputili su se potom u procesiji pješice na drugu stranu Drine moleći kroz grad prema župnom centru sv. Dominika. Zaustavili su se na mostu te se pomolili za mnoge koji su na kraju drugog svjetskog rata tu bili ubijeni i s mosta bačeni u valove rijeke Drine.
Misno slavlje pred župnim centrom sv. Dominika predslavio je kardinal Puljić, a riječi pozdrava i dobrodošlice u svoje ime i u ime malobrojnih župljana zaželio je upravitelj župe vlč. Željko Čuturić. Na početku Mise kardinal Puljić je pozvao na molitvu da Drinske mučenice što prije budu proglašene svetima te da one od Boga izmole mir zemlji Bosni i Hercegovini i svim narodima i ljudima koji u njoj žive. Pozvao je na molitvu da prestanu napetosti te da u različitostima zaživi međusobno poštivanje, prihvaćanje i zajedničko nastojanje kako bi u zemlji, u koju su Drinske mučenice došle iz različitih zemalja služiti Bogu, Crkvi i svim ljudima u BiH te prolile svoju krv, zavladao istinski suživot i poštivanje međusobne različitosti.
U prigodnoj propovijedi kardinal Puljić se najprije osvrnuo na evanđeoski odlomak u kojem Isus svojim apostolima govori da će biti ubijen. Kazao je da je Isus odgajao svoje učenike da prihvate križ i patnju, ali učenici to nisu shvaćali i, štoviše, raspravljali su o tome, tko je od njih najveći. Dodao je da će to neshvaćanje ostati kroz cijelu povijest čovječanstva jer se čovjek ne odriče lako svoga mentaliteta, svoga shvaćanja i želje da bude prvi te teško prihvaća Božju volju i Božji plan. Rekao je da je i u vrijeme demokracije i proklamiranja jednakih prava vidljivo kako je često važno, tko je jači i tko više ima. Podsjetio je da je Isus apostolima, ali i svima koji ga nasljeduju, za primjer stavio dijete koje još nije zatrovano zlom. „Veličina čovjeka je u tome da bude slobodan od zloće. Štoviše, Isus potiče ljude da prihvate život govoreći da Njega prihvaća onaj tko prihvaća jedno takvo dijete“, kazao je kardinal Puljić ističući da je Bog darovatelj i gospodar ljudskog života te da čovječanstvo može ozdraviti samo na moralnim načelima i vrednovanju onoga što je Bog dao.
„Pet časnih sestara, ostavši vjerne svojim zavjetima i svom dostojanstvu, radije su prihvatile smrt nego da budu ponižene i pogažene. Ovdje častimo njihovu vjernost Bogu, zavjetima i ženskom dostojanstvu“, kazao je kardinal Puljić ističući da vjernici ne odgovaraju mržnjom na ono što se dogodilo nego se uče vrednovati vjernost Bogu i ljudsko dostojanstvo pa makar trebalo zbog toga poći i u smrt. „Ljubav je jača od smrti, a to se ne može shvatiti običnom ljudskom logikom nego samo iz vjere. Želim da nam Drinske mučenice u Godini vjere izmole čvrstu vjeru kako bi više bili ljudi i graditelji prave budućnosti i kroz vjeru i molitvu ozdravljali javno mnijenje“, riječi su kardinala Puljića koji je napomenuo da je putem medija mogao primijetiti kako se govori da u Bosni i Hercegovini ima jako puno vjernika, a u isto vrijeme jako puno lopovluka. „Zaboljela me ta istina. Ili ta vjera nije vjera ili je riječ o manipulaciji Bogom. Želimo iz istinske vjere ozdraviti društvo i unijeti u njega poštenje, čestitost i pokazivanje vjernosti kroz poštivanje Božjih zapovijedi osobito poštivanje najvažnije i prve zapovijedi – ljubiti Boga iznad svega, a bližnjega kao samoga sebe“, poručio je kardinal Puljić moleći da blažene Drinske mučenice izmole tu hrabru vjeru kako se ne bi bojali života nego u njega ugrađivali snagu i svjetlo vjere.
Kardinal Puljić je na kraju Mise zahvalio svim hodočasnicima kao i onima koji su dali svoj doprinos u obilježavanju obljetnice, a posebno djelatnicima Ministarstva unutrašnjih poslova koji su brinuli za red i sigurnost. Tijekom Mise pjevao je mješoviti zbor sastavljen iz nekoliko župa predvođenih članovima župnog zbora u Kaknju.
Za vrijeme rata, 1941., u samostanu Marijin dom na Palama živjele su poglavarica s. M. Jula Ivanišević (Hrvatica, 48 g.), s. M. Berchmana Leidenix (Austrijanka, 76 g.), s. M. Krizina Bojanc (Slovenka, 56 g.), s. M. Antonija Fabjan (Slovenka, 34 g.) i s. M. Bernadeta Banja (Mađarica iz Hrvatske, 29 g.). Iako su svima činile dobro, a ponajviše susjedima i mještanima pravoslavcima, predvečer 11. prosinca 1941. četnici su opkolili samostan i svih pet sestara nasilno odveli u pravcu Goražda. Samostan Marijin dom nakon toga opljačkali su i zapalili.
Sestre su te večeri, zajedno s nekoliko drugih zarobljenika, započele svoj četverodnevni križni put po brdima i šumama Romanije, po oštroj hladnoći i dubokom snijegu. Uz razna preslušavanja, prijetnje i vrijeđanja, put ih je najprije vodio do Sjetline, gdje je 76-godišnja s. M. Berchmana, iznemogla od puta, odvojena od ostalih sestara i zadržana. Ostale sestre odvedene su u Goražde i smještene u vojarnu na drugi kat. Iste večeri, 15. prosinca 1941., četnici su provalili sestrama u sobu i nasrnuli na njih, tražeći od njih da ostave svoj način života. U obrani svoga ljudskog dostojanstva i zavjetovane čistoće, sestre su skočile kroz prozor, nakon čega su noževima usmrćene i bačene u Drinu.
Sestra Berchmana ostala je desetak dana u Sjetlini u zatočeništvu, a zatim je, kako joj je rečeno, trebala poći u Goražde k ostalim sestrama koje su već bile ubijene. Četnici koji su je odvezli izjavili su po povratku da je sretno stigla svojim sestrama. Međutim s. M. Berchmana ubijena je kod pračanskog mosta 23. prosinca 1941.
Glas o mučeničkoj smrti ovih pet sestara, poznatih u narodu kao Drinske mučenice, brzo se širio od samih početaka. Nadbiskupijski postupak za njihovu beatifikaciju otvoren je u Sarajevu u prosincu 1999., a nakon njegova završetka postupak je nastavljen na Kongregaciji za kauze svetaca u Rimu. Nakon pozitivnog ishoda i zaključka teoloških i ostalih stručnjaka, u siječnju 2011. papa Benedikt XVI. odobrio je njihovo proglašenje blaženima.
Drinske mučenice proglašene su blaženima 24. rujna u Sarajevu. Svečano Euharistijsko slavlje u Olimpijskom centru Zetra u Sarajevu, predslavio je Papin izaslanik kardinal Angelo Amato, prefekt Zbora za proglašenje svetih.
Više na – http://www.kblj.hr/drinskemucenice/
