S temom “Siromašna Crkva – Crkva za siromašne u novoj
evangelizaciji” u Međubiskupijskom sjemeništu na Šalati u utorak, 28.
siječnja započeo je 54. teološko-pastoralni tjedan. I ovogodišnji TPT okupio je
više od šesto svećenika, redovnika i redovnica, te vjernika laika iz Hrvatske,
BiH, Srbije, Crne Gore, te drugih europskih zemalja. Organizator skupa je
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Pozdravljajući sudionike veliki kancelar KBF-a zagrebački
nadbiskup kardinal Josip Bozanić je naglasio, kako je tema usko povezana uz
riječi, znakove i program pape Franje. On nije izabrao svoje ime samo iz
pobožnosti prema popularnom svecu kršćanske baštine. Njegovo je ime i program.
Papa Franjo želi Crkvu siromašnu za siromašne.
Siromaštvo ima svoju objektivnu i subjektivnu dimenziju. Papa
Franjo ne govori o siromaštvu općenito, kako bi to on rekao, o apstraktnom
siromaštvu koje i ne postoji. Siromaštvo je tijelo siromašnoga Isusa, a
prepoznajemo ga u gladnom djetetu, u onomu koji je bolestan, u nepravednim
društvenim strukturama. Kršćanin se treba spustiti do tijela Isusova. Ali
kršćanin ne smije dopustiti da mu blagostanje oduzme nadu, da ga duh
blagostanja na kraju dovede do toga da izgubi smisao života. Za Svetog Oca su
nada i siromaštvo usko povezani. Jer siromaštvo je lijek za lijenost, a
lijenost je nedostatak nade. Ono što, prema Papi, nedostaje zapadnome svijetu
jest nada i zato se nalazi u stanju kolektivne lijenosti. Lijenost je umor
duha, tromost i bezvoljnost za ono što se tiče Božjih stvari, rekao je kardinal
Bozanić, te pozvao sudionike da promišljanja ovoga Tjedna budu poticaj na
širenje obzorja i poziv na otkrivanje znakova vremena, “kako bismo se
otvorili djelovanju Duha Svetoga, svjesni da je Crkva u svim svojim članovima
pozvana na trajnu obnovu i obraćenje”.
Nadbiskup metropolit
vrhbosanski kardinal Vinko Puljić u pozdravnoj riječi u ime BK BiH i katoličkih
učilišta u BiH pohvalio je odabir teme. U tom duhu je podsjetio kako se valja
vratiti evanđeoskim vrijednostima, da Crkva bude prepoznatljiva, a upravo to
može sa snažnim oružjem, evanđeoskom riječju.
Apostolski nuncij u Republici
Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D’Errico prenoseći sudionicima blagoslov pape
Franje, naglasio je, kako je tema TPT-a osobito značajna, jer se uklapa u
kontekst sugestivnih pastoralnih uputa koje je Papa želio dati sveopćoj Crkvi
od samog početka pontifikata. Stoga želim s vama podijeliti veliku radost zbog
odabira ove teme, što još jednom potvrđuje duboke veze zajedništva Crkve Božje
koja je u Hrvatskoj sa Svetom Stolicom i sinovske odanosti prema Petrovu
Nasljedniku, rekao je nuncij, te naglasio kako je tema aktualna i radi
pastoralnih izazova „pred kojima se nalazimo, u okviru dubokih preobrazba koje su
se dogodile minulih godina, a i zbog novih vidika koji su se otvorili nakon
potpune integracije Hrvatske u Europsku Uniju”.
Rektor zagrebačkog sveučilišta
prof. dr. Aleksa Bjeliš je odao priznanje svim profesorima i svima onima koji
su sudjelovali u organizaciji toga izuzetnog skupa sastojnice Zagrebačkog
sveučilišta. U osvrtu na temu, naglasio je kako ona potiče da se krene od srca,
tj. da se nađe put do srca. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić je također
izrazio radost radi odabira teme suvremenog svijeta – siromaštva koje pogađa
mnoge, a na koje odgovor daje socijalni nauk Crkve.
Otvarajući TPT, dekan KBF-a dr. Tonči Matulić je istaknuo da KBF svjestan svoje
odgovornosti u Crkvi i za Crkvu, ali i više od toga, predložio
e ovogodišnju temu.
Reći će se, a već su se mogli čuti takvi komentari, da je temu izdiktirao papa
Franjo koji je od svoga izbora na Petrovu stolicu u ožujku 2013. godine, svojim
gestama i svojim riječima skrenuo pozornost Crkve i svijeta na problem i
izazove siromaštva, podjednako u Crkvi i u svijetu. Protiv činjenice nema
argumenta. Tema siromaštva dolazi danas iz jednog drugog pravca, ne onog
materijalnog siromaštva, nego siromaštva što ga proizvodi društvo obilja i
blagostanja. Bogatstvo razvijenih društava uzrokuje siromaštvo duha, ali to
siromaštvo, tako nazvano, nije plod Duha Svetoga kao u blaženstvima, nego je
pokazatelj nutarnje praznine koja katkada graniči s ispraznošću života i
egzistencijalnim besmislom. Suvremena misao o siromaštvu treba povesti računa i
o siromasima koji žive usred blagostanja, koji se kupaju u obilju, ali koji uza
svo bogatstvo osjećaju duboku prazninu, samoću, besmisao pa čak i ništavilo,
upozorio je dr. Matulić, te podsjetio kako je govor Crkve o siromaštvu dug.
Tako je i Drugi vatikanski
koncil u središte pozornosti Crkve stavio one posljednje u povijesti
čovječanstva – dakle siromašne. Jer, duboka je i proživljena bila svijest
koncilskih otaca o siromašnoj Crkvi i Crkvi siromašnih, koja je, napuštajući
trijumfalni oblik, snagom evanđeoske vjere zaronila još dublje u tajnu
vlastitoga bitka. Iako Koncil nije donio zasebni dokument ni o siromašnoj
Crkvi, ni o siromaštvu u Crkvi, niti o Crkvi za siromašne, tema siromaštva je,
ipak, kao evanđeoski nalog i kao zahtjev pastoralne prakse, čudesno provučena
kroz cijeli koncilski nauk. Odatle je sazrijevala misao o siromaštvu i u
poslijekoncilskom razvoju socijalnoga nauka Crkve. Stoga, nije pretjerano reći
da je koncilsko učiteljstvo Crkve ujedno i koncilsko učiteljstvo siromaštva,
podsjetio je dekan KBF-a, te izrazio nadu da će predavači, zajedno sa svim
sudionicima u raspravama i razgovorima osvijetliti dublji smisao siromaštva i ponuditi
poneko korisno pastoralno nadahnuće za osmišljavanje nove evangelizacije koju
priželjkuje Crkva.
S otvorenja skupa, sudionici su
uputili brzojav papi Franji koji potpisuje veliki kancelar KBF-a kardinal
Bozanić, a tekst je pročitao predsjednik Povjerenstva TPT-a dr. sc. fra Anto
Barišić.
Svečanosti otvaranja nazočili
su i nad/biskupi iz Hrvatske i BiH na čelu s predsjednikom HBK zadarskim
nadbiskupom Želimirom Puljićem, te beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar,
provincijali i provincijalke, predstavnici drugih vjerskih zajednica u
Hrvatskoj, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić,
profesori drugih katoličkih bogoslovnih fakulteta u Hrvatskoj i BiH. I
ovogodišnji TPT okupio je više od šesto svećenika, redovnika i redovnica, te
vjernika laika iz Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore, te europskih zemalja. (kta/ika)
