U Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu 7. i
8. siječnja 2016. održana je Katehetska zimska škola za vjeroučitelje osnovnih
škola. Organizator je ovoga već tradicionalnog skupa za vjeroučitelje
Nacionalni katehetski ured u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje. Tema
skupa Milosrđe kao gramatika vjere: Idi pa i ti čini tako! (Lk 10,37) nadahnuta
je Godinom milosrđa u kojoj se nalazimo, ali i društvenim prilikama u kojima se
stvaraju novi modeli poučavanja i pronalazi put uspješnosti. Također, tema
milosrđa proizlazi iz osnovne potrebe čovjeka da ostvari uspješnu komunikaciju
na svim razinama ma gdje bio, koji posao obavljao i koje zvanje i poslanje
imao. Koncept škole sustavno je vodio sudionike od teorijskog definiranja
milosrđa preko otkrivanja mjesta milosrđa što smo imali priliku čuti u dva
uvodna predavanja prvoga dana.
Temu Biblijsko-teološki vid milosrđa. Milosrđe kao model komunikacije
prikazao nam je doc. dr. Davor Vuković, a drugu temu prvoga dana Izazovi
suvremene komunikacije. Značenje riječi u ‘nevidljivom gradu’ vrlo
prijemljivo nam je prenio zamjenik glavnoga urednika Glasa Koncila i
urednik mjesečnoga magazina Prilika, te asistent na Hrvatskim studijima
Sveučilišta u Zagrebu Branimir Stanić, dipl. novinar.
Nastavak rada odvijao se u pedagoškim radionicama u osnovnoj školi Miroslav
Krleža u Zagrebu. Svoju kreativnost vjeroučitelji su pokazali u radu u
skupinama s temama Oaze milosrđa, Komunikacija u radu s djecom s
teškoćama i Komunikacija u digitalnom okruženju. Voditelji su bili
Josip Štefanac, Kristina Kramarić i Jasna Tingel sa suradnicima prema već
ustaljenom modelu radionica. Svaka od radionica bila je izazov za
vjeroučitelje, poticaj i mjesto gdje su ostvarili, u svojoj kreativnosti
ciljeve postavljene za ovaj stručni skup. Ciljevi su se ostvarili kroz
sustavnost i povezanost predavanja i radionica, a osnovni cilj jest zapravo put
prema uspješnoj komunikaciji ostvarenoj u profesionalnom radu vjeroučitelja što
je imperativ i preduvjet uspješnosti vjeroučitelja i duhovne izgradnje i
zadovoljstva učenika.
Večernji program s Malim Koncilom pod nazivom Pedeset naših godina bio je
i proslava ove obljetnice s najvjernijim promicateljima mjesečnog časopisa za
djecu MAK-a. Euharistijskim slavljem završili smo prvi dan Katehetske škole.
Drugoga dana krenuli smo putem najkonkretnijeg djela milosrđa a to su djeca s
teškoćama. To su izazovna mjesta milosrđa u profesionalnom radu gdje je itekako
moguće integrirati naputke pape Franje za Godinu milosrđa. Predavanje na temu Komunikacija
u radu s djecom s teškoćama u razvoju imala je prof. dr. Ljubica Pribanić s
odsjeka za oštećenja sluha Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu. U duhu teme same Škole Milosrđe kao gramatika vjere
profesorica Pribanić nam je u predavanju ukazala na komunikacijske potrebe iz
perspektive djeteta s teškoćama u razvoju da bi bili zadovoljeni potencijali
njegova socio-emocionalnog, kognitivnog i jezičnoga razvoja. U tom je vidu
sudionicima Škole približila neke oblike podrške koju mogu pružiti
profesionalci i obitelj djetetu s teškoćama u razvoju da bi se zadovoljila
djetetova potreba za učinkovitom komunikacijom. Kroz rad u radionici na ovu
temu nastojalo se izmijeniti iskustva vjeroučitelja i pripremiti ih za
kvalitetnu komunikaciju u radu s djecom s teškoćama koja su integrirana u
redovnu nastavu. Nastojalo se vjeroučitelje upoznati s osnovnim
karakteristikama teškoća u razvoju djece koje su najprisutnije kod učenika koji
su integrirani u redoviti osnovnoškolski sustav. Nije nevažno ponovno istaknuti
da je osobnost i duhovnost vjeroučitelja ključna u komunikaciji koja se kod
djece s teškoćama odvija neverbalnim putem, dakle samom osobom.
Uspješnosti rada itekako pridonosi iscrpna priprema sata s prilagodbama za
učenike s teškoćama. Dobro napravljena i razrađena priprema s konkretnim
ishodima učenja za učenike s teškoćama olakšava komunikaciju u razredu između
vjeroučitelja, učenika s teškoćama i ostalih učenika, te stvara ozračje topline
i pozitivno djeluje na sve kako učenike tako na vjeroučitelja. Temeljita
priprema s konkretiziranim ishodima rezultira i kvalitetnom artikulacijom sata.
Drugo predavanje u prijepodnevu drugoga dana na temu Cjelovita kurikularna
reforma – izazovi katoličkom vjeronauku održala je prof. dr. Ružica Razum s
Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, članica Stručne radne
skupine za katolički vjeronauk. Podsjetila je kako je cjelovita kurikularna
reforma koja se temelji na strateškim dokumentima Republike Hrvatske,
Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije započela u siječnju 2015. Potom
je dala kraći osvrt na dionice Cjelovite kurikularne reforme koje se vremenski
protežu na deset godina. Stručna radna skupina za izradu prijedloga kurikuluma
Katoličkoga vjeronauka izrađuje inicijalni dokument koji će se kontinuirano
razvijati, a svi vjeroučitelji pozvani su uključiti se u stručnu raspravu
početkom 2016. godine po završetku inicijalnog dokumenta koji će im biti
dostupan, rekla je dr. Razum. Pojasnila je kako je u trenutačnoj fazi izrade
prijedloga kurikuluma Katoličkoga vjeronauka utvrđeno na razini Stručne radne
skupine da će se odgojno-obrazovni ishodi i ključni sadržaji određivati unutar
četiri koncepta radno definirana: čovjek pred pitanjima Boga i svijeta,
kršćanska vjera i život, moral i život, te Crkva, društvo, religija i kultura.
Svi vjeroučitelji će se sustavno pripremati za primjenu Kurikuluma Katoličkoga
vjeronauka, kroz stručna usavršavanja na svim razinama.
Završna rasprava bila je i nastavak uvodnih riječi koje su izrekli otvarajući
ovaj skup predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katehizaciju i
novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić i predstojnik NKU-a
dr. Ivica Pažin, te viša savjetnica za vjeronauk mr. Gordana Barudžija. Čini se
da je cjelovita kurikularna reforma probudila uspavane i pomalo ostavila
neizvjesnost na putu poučavanja kao i propitivanje gdje je mjesto mojega
milosrđa i koliko moja komunikacija verbalna i neverbalna stvara ozračje
povjerenja, mira, radosti….. u poslanju koje sam primio/la započevši put
poučavanja u vjeri.
Pitanja su to i izazov nazočnim vjeroučiteljima na ovoj školi kojih je bilo oko
350 i među njima petnaest naših sestara iz Bosne i Hercegovine i
Hrvatske.
S.Vlatka
Dujmović
