U organizaciji Povjerenstvo za trajnu
formaciju redovnika i redovnica pri Hrvatskoj konferenciji viših redovničkih
poglavara i poglavarica u franjevačkom samostanu u Dubravi u Zagrebu održani su
XXVIII. redovnički dani na temu: Važnost i
uloga žene u prenošenju vjere
.
Dani su okupili dvjestotinjak redovnika i redovnica u dva dana
promišljanja, molitve, pomirenja i euharistije. Predsjednik povjerenstva za
trajnu formaciju redovnika i redovnica HKVRPP o. Anto Gavrić, provincijal Hrvatske
dominikanske provincije, pojasnio je da je Povjerenstvo odabralo temu na tragu
Godine vjere. “Povijest kršćanstva bi se razvijala sasvim drugačije da mu svoj
doprinos nisu dale žene”, tim snažnim riječima pape Benedikta XVI. pozdravio je
okupljene redovnike i redovnice.

Otvarajući Redovničke dane predsjednik HKVRPP-a, o. Vinko
Mamić, provincijal Hrvatske karmelske provincije sv. Oca Josipa, rekao je da
redovnički susret “sve više poprima eklezijalno-navjestiteljsku dimenziju, jer
unutar Crkve i redovništva doprinosi jačanju kohezije i onih formativnih
elemenata koji omogućuju bolje i potpunije poslanje zajednica u uvijek novim
okolnostima.” Otac Vinko je naglasio da su se članovi Povjerenstva odlučili
posvetiti ovoj temi potaknuti skorim početkom Opće skupštine biskupske sinode
na kojoj će se govoriti o potrebi nove evangelizacije. Ova tematika zaslužuje
posebnu pažnju u ovome specifičnom i izazovnom trenutku društva i Crkve.
Podsjetio je na žene koje su prve povjerovale u uskrsnuće i na to da smo većina
nas prve riječi vjere čuli od žena.

Prvo predavanje s temom “Žene u traženju svojih vlastitih
korijena u biblijskoj tradiciji” održao je dr. sc. Stipe Jurič, OP, profesor
Svetog pisma na Papinskom sveučilištu sv. Tome Akvinskog (Angelicum) u Rimu i
ravnatelj instituta Mater Ecclesiae na Angelicumu.

Predavač je naglasio, kako žene sve više traže svoje
vlastite korijene u biblijskoj tradiciji. Istražuju povijest svojih pramajki u
vjeri s kojima se mogu identificirati. Mnoge žene počinju čitati Bibliju
polazeći od uvjerenja da autori i interpreti muškog spola nisu posvetili
dovoljno pažnje ženskom spolu. Naprotiv, često su marginizirali ulogu
biblijskih žena. Isto tako misle da su biblijski spisi antifeministički, iako u
njima ne postoji neka posebna nauka o ženi. Ono što Biblija postojano ističe od
samog početka je to da je Bog stvorio jednog čovjeka, odnosno jednu ljudsku
vrstu u dva spola. Vrlo je važno naglasiti da se žena prikazuje potpuno
ravnopravnom. Nije samo muškarac stvoren na sliku Božju, već i žena. Ženino
vezanje za muža podrazumijeva njezinu potpunu ravnopravnost u različitosti. Ova
savršena iskonska slika zadržala se do pojave prvog grijeha koji ju je nagrdio,
a ženu podvrgao njezinu mužu. Od tada ljubav između muškarca i žene, istina,
postoji i traje, ali i požuda. U pogoršane se odnose uvuklo razočaranje, napose
gospodarenje jačega. Žena će od tog trenutka imati položaj nižeg bića.
Situacija se žene još više pogoršala s uvođenjem poligamije, koja nije ništa
drugo doli nijekanje njezinih legitimnih prava kao zaručnice. U mnogoženstvu
muškarac i žena nisu više „jedno tijelo“. Dostojanstvo žene se malo-pomalo
snizilo, tako da se ona u izvjesnom smislu pretvorila u podljudsku vrstu. Kao i
kod drugih semitskih naroda, u Izraelu također javni i vjerski život bio je
posao muškarca. Trebat će čekati puninu objave u Novom zavjetu pa da žena
dobije mjesto u ljudskom životu koje joj pripada prema Božjem promislu.

Unatoč tome, u Starom zavjetu neke se žene prikazuju kao
značajne osobe i junakinje. Pored pramajki izabranog naroda (Sara, Rebeka, Lea,
Rahela) i nekih proročica te žena koje su obavljale visoke političke funkcije,
na osobit se način još spominju Ruta, Judita i Estera kojima Biblija dodjeljuje
važno poslanje. Iako se starozavjetni patrijarhalni sustav nije značajnije promijenio
u novozavjetno doba i u prvim stoljećima kršćanstva, ipak se stvar pokrenula s
mrtve točke: Isus je imao učenicâ (Lk 8,2-3), žene su bile svjedokinje brojnih
čudesa i navijestile njegovo uskrsnuće (Mk 16,1-8 i par.), Ivan donosi razgovor
sa Samarijankom (4,1-26) itd. Žene su imale veliko značenje u prvoj kršćanskoj
zajednici: primile su darove Duha Svetoga (Dj 21,9) i igrale ulogu u
dobrotvornoj djelatnosti. U Jeruzalemu nalazimo Mariju, majku Ivana zvanog
Marko (Dj 12,12), u čijoj se kući kršćanska zajednica redovno skuplja na
katehezu, lomljenje kruha i molitvu. Žene su imale veliko značenje naročito u
zajednicama koje je osnova sv. Pavao. Primjera radi valja spomenuti veliki
tekst Rim 16,1-16, koji govori o crkvi ženâ. U punini objave u Novom zavjetu
žena je dobila mjesto u ljudskom životu koje joj pripada prema Božjem promislu.

Prvog dana Redovničkih dana misno slavlje u crkvi
franjevačkog samostana u zagrebačkoj Dubravi predvodio je mons. Valentin
Pozaić, pomoćni biskup zagrebački kojemu je povjerena skrb za osobe posvećenog
života i družbe apostolskog života u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Uz biskupa su u
koncelebraciji bili redovnički poglavari i okupljeni redovnici. Biskup je u
homiliji podsjetio na blagdan Uzvišenja Svetoga Križa na koji se održavaju
ovogodišnji Dani. Podsjetio je na znak križa na kom je spas svijeta visio, križ
pod kojim je bilo silno mnoštvo ljudi, promatrača, sudionike drame na Golgoti,
ali i žena koje su na sceni i onoga uskrsnog jutra. “Nezamjenjiva je uloga
onoga što se naziva misterij vjere ili ženski genij. Ništa neobično da se danas
ističe žena kao učiteljica u vjeri. Ona od malih nogu otvara vrata vjere koja
vode u život zajedništva s Bogom u njegovoj Crkvi. Nije bez sile i zloga
smišljena podvala protiv žene, supruge i majke, protiv njezine osobne časti,
dostojanstva, veličine i poziva svakojakih zala i poniženja, iskorištavanja i
trgovine, reklame i diskriminacije”, naglasio je biskup Pozaić.

U nastavku rada XXVIII. Redovničkih dana u petak 14.
rujna predavanje s temom Redovničke karizme u službi navještaja vjere održala
je doc. dr. sc. s. Nela Veronika Gašpar, FDC, profesorice na Katedri dogmatske
teologije, Teologija u Rijeci, Područni studij Katoličkoga bogoslovnog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Istaknula je, kako su karizme nužne za “obnovu” i “veću izgradnju” same Crkve.
No Lumen Gentium naglašava i to da one ne proizlaze iz hijerarhije nego su
djelo Duha Svetoga. To znači da hijerarhija ne vlada karizmama nego je pozvana,
kao i svi vjernici, primiti ih “sa zahvalnošću i s utjehom”. Koncil karizme
opisuje kao “posebne darove” kojima Duh Sveti izgrađuje ne samo Crkvu nego i
svijet. Time Koncil želi reći da se karizme trebaju shvaćali univerzalno, a ne
samo eklezijalno. Naime, budući da je Crkva sakrament jedinstva ljudskoga roda
i time univerzalno usmjerena, i karizme, upravo kao darovi za Crkvu i u njoj,
ostvaruju to univerzalno poslanje same Crkve. Crkva, dakle, ne ostvaruje svoje
poslanje samo hijerarhijom, sakramentima i ostalim redovnim službama nego i
karizmama, istaknula je dr. Gašpar.

Drugog dana u subotu 15. rujna predavanje “Žene i javno
svjedočenje vjere u Crkvi i hrvatskom društvu” održala je dr. sc. Tanja Baran,
novinarka i predsjednica Udruge za promicanje znamenitih Križevčana “Dr.
Stjepan Kranjčić”. Ona je kratko podsjetila na velike žene u povijesti
čovječanstva, te u Svetom pismu. Kao primjere angažiranosti žena laikinja u
životu župnih zajednica, iznijela je primjere dvanaest žena koje je predstavila
u kolumni u Glasu Koncila. Također je predstavila i svoje osobno iskustvo. Na
kraju je zaključila, da slijedom toga što su žene u svjetovnoj i crkvenoj
javnosti manje prisutne od muškarca, logično je da zato imaju manje mogućnosti
javnog svjedočenja vjere u društvu i Crkvi. Tu je u prvom redu djelatno svjedočenje.

No, kako suvremeni trendovi potenciraju javnu
angažiranost žena, uz veću društvenu prisutnost žena otvorit će se brojne i
razne mogućnosti svjedočenja vjere u društvu, i u politici, i u obrazovanju,
kulturi, medijima, civilnom društvu, i vidjet ćemo koliko će žene iskoristiti
tu priliku da svjedoče svoju vjeru u javnosti. A što se svjedočenja vjere i
angažmana žena u Crkvi tiče, žene u svojim različitim okolnostima ipak mogu
biti aktivne u Crkvi, rekla je na kraju dr. Baran.

U subotu, 15. rujna misu je predvodio predsjednik Vijeća
HBK-a za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života, dubrovački
biskup Mate Uzinić. U homiliji biskup Uzinić je istaknuo, kako se postavlja
pitanje, od Drugog vatikanskog sabora, a evo nas na pragu Godine vjere kojom
slavimo pedeset godina od početka tog događaja, je li, ako je to tako, uloga
žene u Crkvi zapostavljena. Makar se na prvi pogled može učiniti da je tako,
osobno mislim da nije. Do tog mišljenja nisam došao sam. Do tog mišljenja
dovela me jedna izuzetna žena, svetica i naučiteljica Crkve, sv. Terezija od
Djeteta Isusa razmišljajući na temelju Prve poslanice Korinćanima, rekao je
biskup. Svi smo uz onu ulogu koju u Crkvi imamo i koju ne možemo vršiti bez
ljubavi, pozvani biti ljubav u srcu Crkve, ali žene su po svojoj naravi koju
obilježava srce za to obdarenije od nas muškaraca. I zato je među našim
vjernicima puno više žena nego muškaraca. I zato su one neizmjerno važne u
prenošenju vjere, ali čini mi se u suvremenom tempu života i puno izloženije od
muškaraca, što se onda osobito loše odražava na ženska duhovna zvanja, ali i
ulogu žene i majke u obitelji koja je do sada bila ključna u procesu prenošenja
vjere, zaključio je biskup Uzinić.

Posljednja točka radnog dijela Redovničkih dana bio je
okrugli stol s temom Uloga i važnost žene u prenošenju vjere na kojem su uz
biskupa Uzinića, sudjelovale prof. dr. sc. s. Nela Gašpar, prof. Ljilja Vokić i
mr. oec. Ksenija Abramović.

Redovničke dane prigodnom riječju i zahvalom zaključila
je dopredsjednica HKVRPP s. Jasna Lučić, OSU. Zahvalivši se biskupima,
predavačima i svima koji su pomogli i doprinijeli sestra Jasna se prisjetila
lipanjskog susreta Stalnog vijeća HBK-a s provincijalnim i vrhovnim
poglavaricama kada je kardinal Josip Bozanić zamolio prisutne redovnice da se
vrate odgoju djevojčica, djevojaka i žena, njihovoj ulozi u Crkvi, obitelji i
društvu. „Vi ste toliko toga primile. Pomozite djevojkama i ženama biti onima
koje nose obitelj i Crkvu“.

Riječima pape Benedikta XVI: „Marijo, govori nam o Isusu,
kako bi svježina naše vjere, blistala u našim očima, i ogrijala srce onih koji
će nas sresti, onako kako je to bilo kada si ti pohodila Elizabetu“, sestra
Jasna zaključila je Redovničke dane u Zagrebu.

Dane su moderirali fr. Anto Gavrić, OP i s. Vianeja Kustura,
kći milosrđa.

http://www.redovnici.hr

 

Kontakt / Karta

Kontakt informacije

tel.: +387 33 208 980;
tel./fax: +387 33 208-629
Bjelave 85 71000 Sarajevo, BiH
franjevke.bh@gmail.com

Naša lokacija

Najave / Kalendar

Kalendar objava

prosinac 2019
P U S Č P S N
« stu.    
 1
2345678
9101112131415
16171819202122
23242526272829
3031  
WordPress Video Lightbox