Papa Franjo uputio je pismo
predsjedniku Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije mons. Rini
Fisichelli o podjeljivanju oprosta tijekom predstojećeg Jubileja milosrđa.
Želim da jubilejski oprost dopre do sviju kao istinsko iskustvo Božjeg
milosrđa, ističe Papa. Od velike je važnosti Papina odluka da podijeli
svećenicima ovlast odrješivanja od grijeha pobačaja za one koji su pobačaj
počinili i skrušena srca traže oproštenje. Usto, papa Franjo, u znak hoda koji
ima za cilj “povratiti puno jedinstvo” s lefebverovcima, odredio je
da “svi oni koji tijekom Svete godine milosrđa pristupe sakramentu
pomirenja kod nekog od svećenika Bratstva svetog Pija X. primit će valjano i
dopušteno odrješenje svojih grijeha”, jer, piše Papa, ova jubilejska
godina milosrđa nikoga ne isključuje.
Papina je želja, kako ističe na početku poruke, da “Jubilej bude živo
iskustvo Očeve blizine, malne opipljivi dodir njegove nježnosti, da vjera
svakog vjernika ojača te tako svjedočanstvo postane sve učinkovitije”.
Želim da jubilejski oprost dopre do sviju, kao istinsko iskustvo Božjeg
milosrđa, koji dolazi u susret svakoj osobi licem Oca koji prihvaća i oprašta,
zaboravljajući potpuno počinjeni grijeh. Da bi doživjeli i zadobili oprost,
vjernici su pozvani poduzeti kratko hodočašće prema Svetim vratima, otvorenim u
svakoj katedrali ili u crkvama koje odrede dijecezanski biskupi, kao i na
četirima papinskim bazilikama u Rimu, kao znak duboke želje za istinskim
obraćenjem. Isto tako, Papa određuje da se oprost može zadobiti u svetištima u
kojima su otvorena Vrata milosrđa kao i u crkvama koje se tradicionalno
priznaje jubilejskima. Važno je, objasnio je Papa, da to bude povezano, prije
svega, sa sakramentom pomirenja i slavljenjem svete euharistije te popraćeno
ispoviješću vjere i molitvom za Papu i nakane koje nosi u svom srcu za dobro
Crkve i čitavog svijeta.
Papa misli i na one koji, iz
različitih razloga, neće moći pohoditi Sveta vrata, a to su u prvom redu
bolesni i stariji i samci. Za njih, ističe Sveti Otac, će biti od velike pomoći
da žive svoju bolest i patnju kao iskustvo bliskosti s Gospodinom, koji u
otajstvu svoje muke, smrti i uskrsnuća pokazuje glavni put koji daje smisao
patnji i samoći. Živjeti s vjerom i radosnom nadom taj trenutak kušnje,
primajući pričest ili sudjelujući na misi i zajedničkoj molitvi, također
posredstvom raznih sredstava društvene komunikacije, za njih će predstavljati
način dobivanja jubilarnog oprosta.
Papa misli i na zatvorenike te
ističe kako je Jubilej oduvijek predstavljalo priliku za veliku amnestiju kojom
su obuhvaćeni oni koji su, unatoč tome što su zaslužili kaznu, postali svjesni
nepravde koju su počinili i iskreno se žele ponovno uključiti u društvo i
pružiti mu svoj častan doprinos. Neka sve njih dotakne na opipljiv način
milosrđe Oca koji želi biti blizu onima kojima je njegovo oproštenje
najpotrebnije, piše Papa ističući kako oni mogu zadobiti oprost u zatvorskim
kapelama. Neka svaki prelazak praga ćelije, mislima i molitvama upravljenim
Ocu, za njih bude prolazak kroz Sveta vrata, jer Božje milosrđe, koje može
preobraziti srca, također je u stanju preobraziti rešetke u iskustvo slobode,
piše Papa.
Podsjećajući kako je od Crkve zatražio da u toj jubilejskoj godini ponovno
otkrije bogatstvo duhovnih i tjelesnih djela milosrđa, Papa u svome pismu
određuje da svaki put kada vjernici osobno učine jedno ili više tih djela
zadobivaju potpuni jubilejski oprost, plod samog događaja koji se slavi i živi
u vjeri, nadi i ljubavi.
Jubilejski oprost može se zadobiti i
za pokojnika. Uz njih nas, podsjeća Papa, veže svjedočanstvo vjere i ljubavi
koje su nam namrli. Kao što ih se spominjemo u euharistijskom slavlju, tako
možemo, u velikom otajstvu općinstva svetih, moliti za njih, da ih Očevo
milosrdno lice oslobodi svih natruha grijeha i snažno prigrli sebi u vječnom
blaženstvu.
Jedan od ozbiljnih problema našeg
doba zasigurno predstavlja drukčiji odnos prema životu, piše u nastavku Papa.
Rašireni i neosjetljivi mentalitet doveo je do gubitka odgovarajuće osobne i
socijalne osjetljivosti za prihvaćanje novog života. Tragediju pobačaju neki su
doživjeli s površnom sviješću, kao da nisu svjesni teškoga zla koje takav čin
sa sobom nosi. No, s druge strane, mnogo je onih koji to doživljavaju kao poraz
ali smatraju da nemaju drugog izbora. Tu mislim, posebice, na sve žene koje su
počinile pobačaj. Dobro su mi poznate uvjetovanosti koje su ih dovele do te
odluke. Znam da je to egzistencijalna i moralna drama. Upoznao sam tolike žene
koje nose u svom srcu ožiljak zbog te teške i bolne odluku. Ono što se dogodilo
je duboko nepravedno; ipak, jedino shvaćanje istine o tome omogućuje pojedincu
da ne izgubi nadu. Božje oproštenje ne može se uskratiti onome koji se pokajao,
poglavito kada ta osoba pristupa sakramentu ispovijedi iskrena srca kako bi
zadobila pomirenje s Ocem. To je jedan od razloga zbog kojeg je Papa odlučio,
bez obzira na eventualne suprotne odredbe, svim svećenicima za jubilejsku
godinu podijeliti ovlast odrješenja od grijeha pobačaja za one koji su taj
grijeh počinili i koji skrušena srca traže za nj oproštenje. Neka svećenici u
ispunjavanju te velike zadaće združe riječi iskrene dobrodošlice s
razmišljanjem koje će osobi pomoći shvatiti ozbiljnost počinjenoga grijeha, te
joj pokažu put istinskog obraćenja kako bi shvatila pravo i velikodušno
oproštenje Oca koji sve obnavlja svojom prisutnošću.
Na kraju Papa se obraća onim
vjernicima koji se iz različitih razloga odluče pohoditi crkve u kojima svoju
službu vrše svećenici Bratstva svetog Pija X. Ova jubilejska godina milosrđa ne
isključuje nikoga. Neki od subraće biskupa iz raznih krajeva su mi govorili o
njihovo dobroj vjeri i sakramentalnoj praksi, povezanoj s nelagodom zbog teške
situacije s pastoralnog gledišta. Nadam se da će se u bliskoj budućnosti naći
rješenja za obnovu punog jedinstva sa svećenicima i poglavarima Bratstva. U
međuvremenu, potaknut potrebom da se odgovori na dobrobit tih vjernika, svojom
osobnom odlukom, određujem da oni koji tijekom Svete godine milosrđa pristupe
sakramentu pomirenja kod nekog od svećenika Bratstva svetog Pija X. dopušteno
prime valjani oprost svojih grijeha, piše Papa.
Na kraju pisma Papa pripravu toga izvanrednog jubileja povjerava zagovoru Majci
Milosrđa. (ika)
