U Franjevačkom samostanu u Dubravi 30. rujna i 1.
listopada održani su XXXII. Redovnički dani s temom „Kultura milosrđa”.
Na Redovničkim danima sudjelovale su i naše sestre iz Zagreba i okolice.

Riječ pozdrava sudionicima, redovnicima i
redovnicama, njih oko dvije stotine, uputio je predsjednik Hrvatske
konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica (HKVRPP) fra Jure
Šarčević, OFMCap. U ime domaćina Redovničkih dana, samostanske zajednice franjevaca
Hercegovačke provincije riječ dobrodošlice uputio je fra Svetozar Kraljević.

Prvo predavanje „Kultura milosrđa u samostanu.
Milosrđe oživljuje, hrabri, preobražava i uskrisuje” održao je dr. o.
Nikola Stanković, DI. Pitajući se mogu li se „samostani pokazivati kao mjesta
u kojima je milosrđe na djelu”, predavač je nastojao protumačiti
milosrđe kao jedno do Božjih imena. Uspoređujući vrednote istine, dobrote i
ljepote, vrednote koje su i imena Boga, ustvrdio je da istinom dolazimo do
dobrote i ljepote. Nastojeći odgovoriti na pitanje kako bi se u samostanu
kvalitetnije njegovalo milosrđe, samostansko milosrđe, ustvrdio je da
milosrđe treba najprije pokazivati u samostanu/obitelji kako bi mogli
milosrdno djelovati i vani. Milosrđe, upravo kao i istinu, treba njegovati.
Njegujući ga postajemo milosrdniji u samostanskom zajedništvu. To je naše
cjeloživotno samostansko školovanje. Stoga se treba vraćati u obitelji, u
svoje klauzure. U samostanima se ne smije odustati od njegovanja milosrđa,
poručio je o. Stanković.

Euharistijsko slavlje prvoga dana u samostanskoj
crkvi Bezgrješnog začeća Bl. Djevice Marije predvodio je provincijal Hrvatske
salezijanske provincije don Pejo Orkić. U propovijedi se don Orkić prisjetio
poruka i plodova Godine posvećenog života i Godine milosrđa. Na to je
nadovezao i poziv i ohrabrenje pape Franje redovnicima i redovnicama pitajući
se „jesmo li ta ohrabrenja i pozive zaboravili nakon zatvaranja Godine”.
Plodove i pozive Godine posvećenog života treba nastaviti živjeti i saživljavati
u našim životima i samostanima” rekao je propovjednik.

Popodnevno predavanje „Milosrđe i sud” (Iv 9)
održala je dr. s. Silvana Fužinato iz Družbe Presvetog Srca Isusova.

U subotu, 1. listopada, predavanje „Milosrđe –
neuspjeh – oprost” održao je dr. fr. Anto Gavrić, OP. Razdjeljujući
pojam milosrđa od pojmova oproštenja grijeha, empatije i humanitarnog čina,
predavač je ukazao na riječi pape Franje da je milosrđe „kao izvanjsko
djelovanje najveća od svih kreposti”. Milosrđe je uvijek djelatno i
zahtjeva čin naše volje. Ono je duboko božansko i ljudsko. Bog je milosrdan
do mjere da ga ne možemo umoriti. S Njime se uvijek ustajemo, uvijek nas
prima u povjerenju i strpljivosti, vrlinama koje su potrebne i u našim
redovničkim životima. Posebno ih je važno gajiti u formaciji.

Govoreći o neuspjehu citirao je riječi pape Franje u
Apostolskoj pobudnici „Radost evanđelja”, te nastavio: „Neuspjeh i
grijeh mogu postati nova prigoda ako se ne zazidamo u spiralu bolnog iskustva
života. Potrebno je samo se ohrabriti ponovo započeti, povjerovati obećanjima
da više nikada čovjek neće biti sam”.

Euharistijsko slavlje drugoga dana Redovničkih dana
u samostanskoj crkvi predvodio je zagrebački pomoćni biskup Valentin Pozaić.
Podsjetio je kako su „vidici života i milosrđa mnogostruki, spojivi i
nespojivi. Posjetio je kako je još papa Ivan Pavao II. rekao: „Danas se ljudi
pozivaju na svoju narav kao na ispriku za propuste i grijehe i nemarnosti,
ali ne kao na poziv na uzvišeno djelovanje u skladu s biblijsko-teološkom
antropologijom”.
Osvrćući se na
troplet „milosrđe-neuspjeh-oprost”, rekao je „iz društvenog,
profesionalnog, pa i crkvenog života znamo: ‘Sve se može oprostiti samo –
uspjeh ne’. Je li to područje isključeno iz milosrđa? Smijemo li u eri
milosrđa čeznuti za uspjehom? I što ako ga postignemo?“

Biskup Pozaić je istaknuo kako ima i drugih
izazovnih tema za kulturu samostana: mediji i bolest, ovisnost i starost. „Ti
binomi kao da idu zajedno. Jedno je sigurno: biće samostana, oboružano
godinama i boleštinama, lako se privikava na stanje biti bolestan. A biti
bolestan vrlo je ugodno, kod drugih izaziva osjećaj sućuti i milosrđa a kod
individue krepost lijenosti i nemarnosti”.

U popodnevnom dijelu Redovničkih dana održan je
okrugli stol na temu „Kultura milosrđa: komunikacija i mediji, bolest,
ovisnost i starost, formacija i odgoj”. Siniša Kovačić, v.d. ravnatelja
Hrvatske radiotelevizije je govoreći o milosrđu u medijima ustvrdio da su
mediji pali na ispitu milosrđa bez obzira na različite humanitarne akcije
koje su provedene na televiziji. Mediji su često licemjerni i služe stvaranju
dojma, ali odmaknemo li se od te crne slike medija, možemo ih shvatiti kao
priliku koju treba kroz sustav izgraditi. Oni često spominju zajedništvo, ali
to zajedništvo treba svakodnevno promovirati, a ne samo za blagdane, rekao
je, te napomenuo da su „mediji ipak samo oni koji prenose sadržaj, ne
stvaraju ga”.

Na okruglom stolu sudjelovala je i doc. dr. Marijana
Braš, spec. psihijatar, predstojnica Klinike za psihološku medicinu, KBC-a
Zagreb, voditeljica Odjela za palijativnu medicinu Centra za palijativnu
medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine Medicinskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu. Naglasila je kako je milosrđe jako bitno u medicini, a
posebno u palijativi. Odgoj budućih liječnika u obitelji je jako bitan za
njihov budući profesionalni rad, jer biti liječnik nije samo zanimanje, već
poziv. Istaknula je da veliki dio posla liječnika zapravo spada na brigu, a
manji dio na izlječenje. Stoga se toj brizi za pacijenta treba više posvetiti
i kod izobrazbe liječnika što kod nas dugo nije bio slučaj.

Ljilja Vokić, prof., bivša ministrica obrazovanja i
bivša ravnateljica VII. gimnazije u Zagrebu osvrnula se na važnost milosrđa u
odgoju, te ustvrdila kako se može odgojiti za milosrđe, a najbolji način je
primjerom. „Mladi su ono što mi napravimo od njih. Obitelj će ih oblikovati,
a često i učitelj donekle preuzima ulogu roditelja. Učitelj može puno pomoći
ali mora imati senzibilnost prema potrebitima”, poručila je Vokić.

Nadovezujući se na prethodnicu, ravnateljica Dječjeg
vrtića svetog Josipa, Zagreb – Granešina s. Danijela Koprek, iz družbe Kćeri
Božje ljubavi je govorila o milosrđu u odgoju i formaciji u vrtiću. Kratko je
predstavila program i sadržaje vrtića koji rade po katoličkom programu na
formaciji djece u empatiji, zajedništvu i milosrđu. Posebno je istaknula
ulogu obitelji u odgoju djeteta. Podijelila je i iskustvo kao su djeca često
ona koja evangeliziraju svoje roditelje na način da se posredno preko djece
uključuju u život vjerničke zajednice.

Moderatorica Okrugloga stola
bila je dr. Tanja Baran. (hkvrpp/ssf)


 

 

Kontakt / Karta

Kontakt informacije

tel.: +387 33 208 980;
tel./fax: +387 33 208-629
Bjelave 85 71000 Sarajevo, BiH
franjevke.bh@gmail.com

Naša lokacija

Najave / Kalendar

Kalendar objava

ožujak 2019
P U S Č P S N
« velj.    
 123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031
WordPress Video Lightbox