Sestra Blaženka Marijanović pristupila je 18. rujna 2020. obrani svoga diplomskoga rada na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pod mentorstvom profesora Danijela Patafte obradila je temu „Liturgijska reforma u Hrvatskoj od Drugog vatikanskoga koncila do danas“ te odličnim uspjehom (5) pred komisijom u sastavu doc. dr. sc. Danijel Patafta, doc. dr. sc. Denis Barić i doc. dr. sc. Ana Biočić izložila sadržaj rada i time završila svoje petogodišnje obrazovanje na Studiju religijske pedagogije i katehetike.
Njezin diplomski rad sastoji se od šest poglavlja: 1) „Aggionramento“ Crkve od I. nicejskog sabora do Drugog vatikanskog koncila; 2) Liturgijska reforma u temelju Koncilske obnove Crkve; 3) Liturgija na hrvatskim prostorima preteča liturgijskoj obnovi Crkve; 4) Kronologija liturgijske reforme u Hrvatskoj od Koncila do devedesetih godina; 5) Segmenti liturgijske reforme u Hrvatskoj; 6) Nove liturgijske perspektive za novo doba Crkve u Hrvata.
Sagledavši proces liturgijske reforme u Hrvatskoj od Koncila do suvremenog doba brojni proučavatelji istaknut će pozitivne segmente: izdavanje liturgijskih knjiga i brojnih časopisa, slavlje koncelebriranih euharistija, adaptacija crkvenog prostora, promicanje aktivnog sudjelovanja laika u liturgiji, razvijanje homiletskog propovijedanja, uklapanje drugih sakramenata u euharistiju, molitva časova, istaknuta vrijednost odnosa pučke pobožnosti i liturgije, novim skladbama obogaćen liturgijsko-glazbeni repertoar… Međutim, promicati liturgijsku obnovu Drugoga vatikanskoga koncila ne znači fiksirati njezinu normativnost te obnova liturgije nije nipošto svediva na vremenski okvir ni na proučavanje pojedinih segmenata.
Novo razdoblje liturgijske reforme je ono koje će biti bliže slavi i Otajstvu. Stoga, tema ovoga rada u svojoj sadržajnosti ipak premašuje svoj ukoričeni opseg. No, čak i ovakvo sporadično bavljenje liturgijskom reformom u Crkvi i pojedinoj mjesnoj Crkvi očituje duboku istinu nedovršenosti. Reforma liturgije nije završena ispunjenjem onoga što su predložili koncilski oci: uvođenjem narodnog jezika, obnovom reda mise, novim prijevodima obrednika, itd. Liturgijska obnova u općoj Crkvi, ali i Crkvi u Hrvata ostaje trajna zadaća, ističe s. Blaženka u zaključku rada.
ssf
