Jajački kraj je godinama bio izvor
brojnih zvanja koja su širila karizmu svojih utemeljitelja tamo gdje ih je
pastoralni život nosio. Danas ukupno broje 72 duhovna zvanja koja su porijeklom
iz ovog kraja. Prije četiri godine rodila se ideja okupljanja svih Bogu
posvećenih osoba i ova lijepa tradicija nastavljena je i ove godine kada je
župa Podmilačje bila domaćin susreta.
Sve je započelo u petak, 26. srpnja
molitvom večernje u samostanu svetoga Luke u Jajcu. U subotu druženje je
nastavljeno na Bešpelju. Ispred crkve svetih Petra i Pavla u dvorištu, domaćini
bešpeljani za sve prisutne napravili su kavu i kolače. Nakon lijepe
dobrodošlice uz čašicu razgovora u podne je slavljena Sveta misa koju je
predvodio ovogodišnji mladomisnik i sin ovoga kraja fra Josip Petonjić uz
koncelebraciju 10 svećenika, 20-ak časnih sestara, trojice bogoslova i velikog
broja vjernika.
U propovijedi fra Josip je, dotičući
se evanđelja, sve prisutne potaknuo na razmišljanje postoji li danas u našem
društvu kukolj. Što trebamo činiti da ga iskorijenimo te da budemo dobri ljudi.
Fra Niko Petonjić je na kraju Svete
mise sve pozdravio i zahvalio na gostoprimstvu. Druženje je nastavljeno uz
zajednički ručak kojega su pripravile vrijedne domaćice. Framaši su cijelo
vrijeme posluživali uz asistenciju sestre Nikoline Pejić.
Poslije Bešpelja susret je
nastavljen na Ranču gdje je taj dan održana tradicionalna kosidba koja ima za
cilj da se otme zaboravu lijepi običaj koševine. Lijepa domaćinska atmosfera,
druženje uz igre odmjeravanja snage u disciplinama kamena s ramena i potezanje
konopa bila je idealna kombinacija koja je sve nostalgično vratila u vrijeme
djetinjstva. Svi su se na kraju okupili u fratarskoj vikendici u kojoj je
subotnje druženje okončano.
U nedjelju, 28. srpnja velik broj
vjernika okupio se na Kupreškom Ranču gdje je Misu predvodio viši asistent na
Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu dr. fra Anto Barišić, član Hrvatske
kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića rodom iz mjesta Doribaba u
župi Podmičaje. Fra Ante je govorio o Ranču kao mjestu gdje Bogu zahvaljujemo
na svemu kao što su nekad i Izraelci zahvaljivali svom Bogu na Sinaju.
Vesela atmosfera nastavljena je i
poslije Svete mise uz pjesme Dnoluke i kolo koje se igra se u Doribabi.
Susretom Duhovnih zvanja jajačkog
kraja željelo se ohrabriti vjernike da ne klonu nego nastave živjeti na svojoj
djedovini i očevini. (kta/j.p.)
