Hodočašća
u Marienthal, Neviges, Hildesheim i Deggingen

Hrvati katolici iz hrvatskih
katoličkih misija (HKM) i zajednica (HKZ) u Njemačkoj već tradicionalno na
Duhovski ponedjeljak – blagdan Marije Majke Crkve, hodočaste u marijanska
svetišta u Njemačkoj. Tako je bilo i ove godine, u ponedjeljak 9. lipnja u Marienthalu,
Nevigesu, Hildesheimu i Deggingenu.

Svečano misno slavlje u Marienthalu
predvodio je ravnatelj Franjevačke klasične gimnazije u Sinju i profesor na
Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu mr. fra Josip Grbavac u
zajedništvu s predstavnikom HKM Rajnsko-majnske regije, voditeljem HKM Mainz
fra Antom Bilićem, voditeljem HKM Wiesbaden dr. fra Antom Bilokapićem te s još
osam svećenika. Sve je na početku pozdravio o. Bilić koji je okupljenima
zaželio blagoslovljeno vrijeme u Marijinoj blizini. Pozdravnu riječ
hodočasnicima u ime domaćina franjevačkoga marijanskog svetišta i franjevačkog
samostana uputio je gvardijan fra Bernold Geyer.

O. Grbavac je u nadahnutoj
propovijedi istaknuo kako su se vjernici okupili na tom hodočašću kako bi i na
taj način posvjedočili svoju vjeru i pripadnost hrvatskom narodu. U ova teška i
čudna vremena beskrajno smo potrebni Božje milosti i ljubavi. Marijina
prisutnost među nama vidljivi je znak Božje dobrote. Na njezinim stopama prah
je naše zemlje, u njezinim očima zapisani su krajobrazi naših bregova, u njenom
tijelu biće naše zemlje uraslo je u biće neba. To je naša Gospa, njoj
hodočastimo. Ovaj naš današnji križni put samo je nastavak duge stoljetne
povorke, vjere, nade i molitava, uzdaha naših pradjedova. Ovo je nastavak
vjerničke povorke koju hoda hrvatski narod kroz trinaest stoljeća. Mi smo samo
jedna karika u tom dugom lancu našega trajanja, naših suza i molitava pred
rodnim oltarima. Kao što Marija stoji na počecima kad se je rađala Crkva, tako
Ona stoji i na početku našega narodnog susreta s Evanđeljem i u svim kasnijim
vremenima naše burne povijesti. U toj vjeri otkrivamo svoj identitet, svoje
pravo lice. Upravo po kršćanskoj baštini postali smo dio Europe. Križ Isusa
Krista stoji u središtu hrvatske povijesti. On je temelj svakom pravom
humanizmu. Samo onaj koji poštuje najčudesniju stvarnost na ovoj zemlji –
čovjeka, sliku Božju, pravo na život i dostojanstvo, samo se on može nadati
blaženstvima na zemlji i na nebu. Onaj koji vara čovjeka, vara Boga samoga. Iz
tog kršćanskog humanizma rađa se osobitost kršćanske kulture i svi njezini
specifični znaci mogu se prepoznati u vjeri hrvatskog čovjeka, kazao je o.
Grbavac koji je potom nabrojio samo neke od tih osobitosti. Kršćanska kultura
nikada ne može biti samo imati, ali ona i ne prezire materijalno. Kršćanska
kultura pazi na to da svaki čovjek može živjeti u dostojanstvu i da ima
pravednog udijela u materijalnim dobrima ove zemlje. Živimo u vremenu kad se
pod jakim utjecajem medija sve banalizira – i ljubav i brak i obitelj. Mi
vjernici pozvani smo da kao Crkva i pojedinci nalazimo istinu u Isusu Kristu.
Svaka je kriza i šansa za novi početak i prilika za obnovu i propitkivanje
životnih prioriteta. U temelje europske kulture spada dostojanstvo braka i obitelji.
Bez kršćanstog braka neka kršćanske kulture. Normalno je da u jednoj obitelji,
u jednom narodu bude više mladih nego starih. Na žalost, u Hrvatskoj je
obratno. U školama je prošle godine nestalo više od 200 razreda. U nepunih
deset godina Hrvatska je ostala bez gotovo 60.000 osnovaca. Slično je stanje i
u Bosni i Hercegovini. To je naše pravo siromaštvo. Svatko od nas mora pred
Bogom preuzeti odgovornost za izumiranje našega naroda, kazao je o. Grbavac
pozvavši sve da se vrate evanđeoskim vrednotama koje su u kritičnim trenucima
naše povijesti jedine sačuvala naš opstanak. „Smisao našeg okupljanja oko
Marije i ovog euharistijskog stola poziv je na slogu, na čvrsto zajedništvo i
to zajedništvo obiteljskog tipa. Uzalud nam je sve ako se ne okrenemo sebi,
obitelji, narodu. Samo nas je to kadro preporoditi u religioznom, političkom i
kulturnom smislu. Krizu možemo nadvladati samo ako nadvladamo moralnu krizu.
Uputimo Bogu poziv da nas zagrli svojim Duhom da budemo ne samo dobri ljudi,
nego da budemo i djeca Božja i djeca Marijina.“

Milodari su bili namijenjeni
izgradnji nove crkve – Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta u Kninu.

Misno slavlje animirala je na
orguljama pastoralna suradnica iz HKM Wiesbaden s. Auksilija Milić, a pjevao je
zbor te misije uz sudjelovanje članova iz drugih zajednica kao i uz
sudjelovanje pastoralnih suradnica (redovnica) i suradnika iz HKM.

Misnom slavlju pribivale su i
školske sestre franjevke Krista Kralja Bosansko-hrvatske provincije Prečistog
Srca Marijina, koje djeluju u Biskupiji Mainz. Prije Misnog slavlja molio se
križni put, a predvodio ga je voditelj HKM Darmstadt fra Nediljko Brečić.

Popodnevni kulturno-zabavni program
organiziran je u dvorani „Main Bahnhof“ u Rüdesheim am Rhein.

Na hodočašću Hrvata iz regije
Sjeverna Rajna i Vestfalija Misno slavlje u Marijinoj katedrali u Nevigesu
predvodio je naslovni ninski nadbiskup iz Rima mons. Martin Vidović. Na
hodočašću Hrvata iz Sjeverne regije misu u Hildesheimu predvodio je
karmelićanin o. Vjenceslav Mihetec. Vjernici iz hrvatskih katoličkih zajednica
Göppingen i Geislingen u Biskupiji Rottenburg-Stuttgart, koje vodi fra Ivica
Jurišić, toga dana hodočastili su u marijansko svetište Ave Maria u Deggingenu.
Ovogodišnje Misno slavlje predvodio je vojni ordinarij u R. Hrvatskoj mons.
Juraj Jezerinac, koji je tijekom Mise podijelio sakrament sv. potvrde, a
primilo ga je 24-ero djevojaka i mladića. (kta/a.p.)

 

 

Kontakt / Karta

Kontakt informacije

tel.: +387 33 208 980;
tel./fax: +387 33 208-629
Bjelave 85 71000 Sarajevo, BiH
franjevke.bh@gmail.com

Naša lokacija

Najave / Kalendar

Kalendar objava

kolovoz 2019
P U S Č P S N
« srp.    
 1234
567891011
12131415161718
19202122232425
262728293031  
WordPress Video Lightbox