Članovi Međureligijskog vijeća Bosne i Hercegovine: episkop
zahumsko-hercegovački i primorski predsjednik Vijeća gospodin Grigorije,
nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, zamjenik reisu-l-uleme
u BiH Husejin ef. Smajić i predsjednik Hebrejske općine u Sarajevu gospodin
Boris Kožemjakin posjetili su, 24. travnja 2017. mjesta stradanja četiri naroda
u BiH: Kazane, Križančevo Selo, Kruščicu i Korićanske stijene, stoji u
Priopćenju Međureligijskog vijeća BiH. U njihovoj pratnji bio je i
veći broj njihovih suradnika i suradnica te brojni medijski djelatnici. Kao
predstavnica naše Provincije sudjelovala je s. Maldenka Ćurić, provincijska
ekonoma. Ovom pohodu pridružila se i ministrica za ljudska prava i izbjeglice
BiH gđa Semiha Borovac sa svojim suradnicama. Međureligijsko vijeće
organiziralo je obilazak stratišta s ciljem skretanja pozornosti na neophodnost
poštivanja svih žrtava, bez obzira na njihovu vjersku ili nacionalnu
pripadnost.

Prije samog pohoda, u prostorijama
Hebrejske općine u ime članova Međureligijskog vijeća medijima se obratio
predsjednik Vijeća gospodin Grigorije koji je kazao da religijama svih nazočnih
vjerskih poglavara i članova MRV BiH postoji neobično poštovanje prema
mučenicima. Govoreći o mjestima stradanja koja će posjetiti, kazao je da se tu
zaista radi o mučenicima te da obilaženje tih mjesta zapravo predstavlja
hodočašće s kojega “trebamo nešto naučiti”. Zamolio je nazočne to
hodočašće bude put molitve, tišine, poštovanja i sjećanja kao i put pouke.

Molitvu za ubijene na Kazanima na
obroncima Trebevića iznad Sarajeva predvodio je episkop Grigorije s nazočnim
sveštenicima i pravoslavnim vjernicima. U Križančevom selu molitvu za ubijene
predvodio je kardinal Puljić sa svećenicima, časnim sestrama i vjernicima
katolicima. U Kruščici pokraj Viteza na mjestu gdje se u Drugom svjetskom ratu
nalazio logor, molitvu za ubijene predvodili su predstavnici Hebrejske
zajednice. Na Korićanskim stijenama molitvu za ubijene predvodio je efendija
Smajić s nazočnim imamima i vjernicima muslimanima.

Nakon molitve na korićanskim stijenama, medijima se
najprije obratio episkop Grigorije koji je istaknuo da se obilaskom stratišta
čovjek može osobno uvjeriti da u svijetu postoji dobro i zlo te da
“sinteza između njih nije moguća”. Prisjećajući se riječi patrijarha
Pavla, prema kojima “zločinac poriče ono što je učinio, a pravednik
priznaje čak i ono što nije”, kazao je da je normalno da se čovjek danas
osjeća krivim, da se stidi, da se kaje i da se trudi nikad ne biti “na
zločinačkoj strani koja može učiniti ovakva nedjela kojima smo svjedoci na ovim
strašnim mjestima”. Pozvao je sve narode u BiH da učine koliko god je moguće
da se ubuduće ovakvi zločini više nikad ne bi dogodili te da bi jedni druge, a
i “ovo sunce koje nas grije”, gledali s više sreće i radosti u svojim
srcima.

Kardinal Puljić u svom obraćanju zahvalio je episkopu
Grigoriju na izgovorenim riječima te podsjetio da je želja članova MRV BiH da u
javnosti izgrađuju osjećaj poštivanja žrtava rata iza kojih, kako je kazao,
“postoje ljudi koji su ranjeni, koji su ostali bez svojih”.
“Želio bih da javnost napokon počne poštivati žrtve rata, posebno kad su
pitanju pokojni. Mi svi vjerujemo u život vječni. Upravo je to prilika da
molimo za njihove duše. A moleći za njihove duše odgajamo i svoje srce, dok smo
na ovoj zemlji, za odgovornost da izgrađujemo vrednovanje čovjeka, njegovog
dostojanstva i njegovog prava u ime Božjeg zakona. Uz dužno poštovanje svim
zemaljskim zakonima, oni nikad ne mogu biti iznad Božjeg zakona – da je Bog
čovjeka stvorio i da Bog čovjeka ljubi”, kazao je kardinal Puljić dodavši
da „mi, kao Božja stvorenja, trebamo znati vrjednovati Božji zakon“.

Efendija Smajić je također potaknuo na
vjerničko poštivanje svih žrtava na način kako to stoji u svim vjerskim
knjigama, te na međusobno nadmetanje u činjenju dobra. Izrazio je žaljenje što
to nije uvijek bio slučaj na ovim prostorima, ali i radost da su “zla
vremena” ipak iza nas. Osvrćući se na ono što se dogodilo, kazao je da je
to djelo “otrgnutih ratnika”, ali da kao vjernici moraju vjerovati u
bolju budućnost i moliti Svevišnjeg Boga kako se to nikada više ne bi ponovilo.

U svom obraćanju gosp. Kožemjakin je
zahvalio medijskim djelatnicima za njihovu nazočnost i želju da ih prate na
ovom hodočašću budući da je, kako je istaknuo, rad MRV BiH u javnosti često
neshvaćen na način da se aktivnosti Vijeća pojednostavljuju. Kazao je da se
ovim činom želi ukazati javnosti da su žrtve – žrtve, bez obzira kojem narodu
ili vjerozakonu pripadali. Podsjećajući da je dan ranije bio Dan sjećanja na
holokaust, kazao je da su velika stradanja zaobišla Hebrejski narod u prethodnom
ratu, ali da to nimalo ne umanjuje bol koji Hebreji osjećaju prema žrtvama u
druga tri naroda.

Na kraju je svoju riječ uputila
ministrica Borovac koja je izrazila mišljenje da je ovo povijesni dan za BiH te
da je priznanje osude i sjećanje na nevine žrtve stradanja preduvjet da se
narednim generacijama stvore uvjeti za bolju budućnost. Dodala je da su
zajedničkim obilaženjem stratišta svi nazočni htjeli na osobnom primjeru
pokazati kako treba odavati počast nevino stradalim žrtvama, te da je to i pokazatelj
dobrih odnosa među vjerskim poglavarima. Pozvala je i druge političke
predstavnike u BiH da učine isto kako bi pokazali da su spremni na suživot,
toleranciju i preispitivanje vlastitih uvjerenja kako bi doprinijeli da se
gradi povjerenje i mir u BiH na dobrobit svih njenih građana.

Na novinarsku primjedbu da se na
stratištima u BiH često ne može naći nikakvo obilježje kojim bi se ukazalo da
se tu dogodio zločin te upitana da iznese mišljenje o tome kakvi bi spomenici
bili prihvatljivi svima, ministrica Borovac kazala je da je potrebno zajednički
se dogovoriti i napraviti isti pristup, ali da je svakako bitno doći na mjesta
stradanja i zajednički odati počast. (kta/ssf)