Tristotinjak vjeroučiteljica i vjeroučitelja u osnovnim školama okupilo se na prvoj katehetskoj školi u novoj kalendarskoj godini, a uoči početka novoga obrazovnoga razdoblja organizatori stručnoga skupa Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije i Agencija za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja pred njih su stavili temu „Božja objava u knjizi stvorenja. Vjeronauk u školi i odgoj za očuvanje stvorenoga“.
Na otvorenju Katehetske zimske škole u petak 3. siječnja u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu vjeroučitelje su pozdravili predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. Dubravka Brezak Stamać, izaslanica zagrebačkoga nadbiskupa dr. s. Valentina Mandarić, a školom je moderirao predstojnik NKU-a dr. Ivica Pažin.
„Stvorena stvarnost je usmjerena prema čovjeku, stvorena kao prekrasan vrt koji je darovan čovjeku za obitavanje, povjeren da ga oplemeni svojom humanošću i da kao stvaralačko biće igre upravlja ovim svijetom. Svijet je čovjeku dan da ga u svojoj igri istražuje, bolje razumije, više zavoli, da u prirodnim zakonima prepozna tragove Boga stvoritelja“, kazao je nadbiskup Hranić, ali i istaknuo da je čovjek grijehom stvorenoj stvarnost oduzeo njezino dostojanstvo i ljepotu, svojom ga je sebičnošću pretvorio u puku robu, sveo na sirovinu, resurse kojima autonomno vlada.
Govoreći kako su ekološka promišljanja suvremenoga čovjeka motivirana strahom, istaknuo je da bi vjernici ekološkoj problematici trebali pristupiti na drukčiji način – ljubavlju i divljenjem prema Božjem djelu stvaranja, pred bogatstvom života i različitosti vrsta.
Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. Brezak Stamać zaželjela je vjeroučiteljima uspješnu godinu u osobnom životu, ali i u radu s učenicima te istaknula aktualnost tema Katehetske zimske škole: „Vjera i stvoritelj su se u temi ove škole izjednačili. Tema ekologije više je nego aktualna, posebice kada je krajem prošle godine jedna djevojčica iz Švedske digla svijet na noge o tom pitanju. Biblija vrvi ekološkim temama, pored kozmičkoga svijeta, i put je koji će stalno nadahnjivati“.
O sadržajima i onome što će od dvodnevne Katehetske škole moći primiti vjeroučitelji govorio je dr. Pažin, ističući da zadaća religijske pedagogije i katehetike ne može biti definirati izlazak iz ekološke krize, ali „može i mora promovirati odgoj protiv gubitka stvorenoga, ne samo upozoravati, već i biti pozoran na ekološki negativno djelovanje čovjeka“. Ljubav prema stvorenome jedna je dimenzija navještaja kršćanske vjere koji se iz takvog odgoja rađa i ekološki je imperativ, ustvrdio je dr. Pažin.
Nakon pozdravnih riječi i uvoda u rad škole uslijedilo je predavanje „Sve je po njemu i za njega stvoreno“. Iz teološke dimenzije zemlje, zemaljskosti, stvorenja i stvorenosti izrasta ekološka poruka upućena u današnje vrijeme čovjeku pritisnutom posljedicama sveopće krize odnosa čovjeka i stvorenoga svijeta, poruka je prvoga plenarnoga predavanja svećenika dr. Đurice Pardona.
Temeljeći predavanje na kristološkom himnu u poslanici Kološanima „Sve je po njemu i za njega stvoreno“ dr. Pardon je govorio o tome što je prethodilo ekološkoj krizi, odnosu ekologije i Crkve, vjerničkim ekološkim obvezama, ali i o tome kako se Bog objavljuje u stvorenjima prema Pavlovoj eko-teologiji te ponudio put prema rješenju ekološke krize.
Kao teolog zemlje posebno se osvrnuo na to područje, rekavši: „Teologija zemlje se predstavlja kao neizostavan element poučavanja u vjeri kako bi ljudski rod došao do svijesti da sama Zemlja i sva stvorenja šalju čovjeku Božji poziv i poruku potrebe ekološkoga obraćenja. Sadržaj teologije zemlje, premda zapostavljen i zaboravljen u dosadašnjem teološkom obrazlaganju, nameće se kao nužan element i neizostavan sadržaj vjerovanja suvremenoga čovjeka da se nalazi i živi u Božjem domu te da se u njemu ne smije ponašati kao bezobzirni gospodar, nego kao brižni čuvar“.
Govoreći o vrijednosti poruke biblijske vjere o odnosu Bog-čovjek-zemlja za današnje društvo, kazao je da ukoliko se to previdi da tada kršćanski ekološki nauk gubi svoju potku koja veže tkanje djelatnog vjerničkog života. „Ako zanemarimo teološko bogatstvo biblijske vjere o zemlji, u opasnosti smo zapostaviti nama kršćanima vlastiti teritorij i prepustiti ga drugim religioznim skupinama i nereligioznih udrugama koje sve više zauzimaju područje ekologije te šire nauk nespojiv s biblijskim tradicijama, a ponekad i izričito suprotan kršćanskom svjetonazoru“, zaključio je dr. Pardon koji je poručio vjeroučiteljima da imaju odgovornost u razredu poučavajući djecu ekološkim potrebama i djelovanju, ali da ono mora biti utemeljeno na jasnim vrijednostima i temeljnoj istini.
Drugo plenarno predavanje Katehetske zimske škole za vjeroučitelje i vjeroučiteljice u osnovnim i srednjim školama s temom „Ekološko pitanje kao odgojno-obrazovna potreba“ bilo je povjereno svećeniku Splitsko-makarske nadbiskupije dr. Mihaelu Proviću, docentu na KBF-u u Splitu koji je govorio o načinima na koji Katolička Crkva posljednjih desetljeća pokušava razvijati ekološku svijest svojih vjernika.
Spajajući pojmove ekologije i teologije, dr. Prović je kazao da su kvaliteta života i standard čovjekovoga življenja porasli na štetu prirode i okoliša što će s vremenom biti poražavajuće i štetno za samog čovjeka: „Da bismo izbjegli katastrofu i štetu samouništenja teolozi razmatraju mogućnosti izmirenja kako bi čovjek postao razumni djelatnik u prirodi i u ekosustavu te kako bismo pronašli putove dobrobiti za sebe i za okoliš. Imperativ sadašnjega trenutka je izmirenje čovjeka i okoliša“.
Da ekopedagogija pokušava pronaći odgojne sadržaje, ciljeve i metode rada kako bi nove generacije imale kao ishod odgovoran odnos prema okolišu, istaknuo je predavač dr. Prović te dodao kako katolička ekopedagogija sjedinjuje teologiju i pedagogiju s ekologijom: „Crkva na taj način preko svojih odgojnih institucija – obitelji, dječjih vrtića, župa, škola – pokušava utjecati na odgoj i obrazovanje te ponašanje čovjeka prema okolini nudeći određene smjernice za rješenje ekoloških problema u suvremenom svijetu koji su promatrani i protumačeni svjetlom vjere“.
O ulozi vjerskoga odgoja u promicanju ekoloških tema u osnovnoškolskom vjerskom odgoju u Republici Hrvatskoj dr. Prović je kazao da su briga za očuvanjem dostojanstva samoga čovjeka te da su briga za očuvanjem prirode i okoliša utkane u kurikul te u planove i programe Katoličkoga vjeronauka. „Društveno-humanistički pristup odgojno-obrazovnog sustava Republike Hrvatske, s pedagoškim principima katoličke ekopedagogije, katoličkom vjerskom odgoju daju jedan novi smjer u izboru sadržaja, ciljeva i metoda odgoja u vjeronaučnoj nastavi. Katoličku ekopedagogiju osnovnoškolcima treba tumačiti u svjetlu teksta svetoga pisma“, zaključio je predavač Prović.
Drugi dan Katehetske zimske škole, u subotu 4. siječnja, započeo je euharistijskim slavljem u crkvi Sv. Marije na Dolcu, a nastavljen je pedagoškim radionicama koje su organizirane u tri skupine s temama: “Stvarateljska ekologija”, “Promijeni srce da bi mijenjao stvar – O ekološkom obraćenju konkretno” i “Zelena pedagogija. Da! A zelena teologija? Istraživačko učenje u nastavi vjeronauka”.
IKA
