Papina poruka za Svjetski dan molitve za skrb o stvorenome

Fotografije uz članak 1
04.09.2016

U četvrtak, 1. rujna 2016., povodom obilježavanja Svjetskog dana molitve za skrb o stvorenome, papa Franjo objavio je poruku naslovljenu „Primjenjujmo milosrđe na naš zajednički dom“. U njoj potiče na ispit savjesti za grijehe u odnosu prema stvorenome te predlaže osobito tjelesno i duhovno djelo milosrđa s obzirom na „brigu za zajednički dom“.

Svjetski dan molitve za skrb o stvorenome, koji ima i ekumensku dimenziju jer ga obilježavaju i pravoslavni i drugi kršćani, pruža vjernicima „dragocjenu prigodu da obnove osobno prianjanje uz vlastito zvanje čuvara stvorenoga“, zahvaljujući Bogu na njegovim divnim stvorenjima, koja je „povjerio našoj skrbi“ – stoji u poruci. Papa je k tome napomenuo da je „ohrabrujuće što brigu o budućnosti našega planeta dijele Crkve i kršćanske zajednice, kao i druge religije“.

„Zemlja vapi“ naslov je dijela poruke u kojoj Sveti Otac navodi neke od posljedica „neodgovornog i egoističnog ponašanja“ spram stvorenoga. „Ne možemo biti ravnodušni pred gubitkom bioraznolikosti i razaranjem ekosustava“ – napomenuo je, dodajući: „Planet se nastavlja zagrijavati, dijelom zbog ljudske aktivnosti: 2015. je bila najtoplija zabilježena godina, a 2016. će vjerojatno biti još toplija. To uzrokuje suše, poplave, požare i sve teže ekstremne meteorološke pojave.“

Klimatske promjene doprinose – napisao je – i selilačkoj krizi. „Siromasi svijeta, koji su najmanje odgovorni za klimatske promjene, najranjiviji su i već podnose njihove učinke.“ „Kad zlostavljamo prirodu, zlostavljamo i ljudska bića“ – upozorio je papa Franjo. „Iskorištavati zemlju na kratkovidan i egoističan način te premalo se o njoj brinuti su grijesi“.

„U ovoj Jubilejskoj godini, naučimo tražiti Božje milosrđe za grijehe protiv stvorenoga koje dosad nismo znali prepoznati i ispovjediti; trsimo se učiniti konkretne korake na putu ekološkog obraćenja, koje zahtjeva jasnu svijest o našoj odgovornosti spram samih sebe, bližnjega, stvorenoga i Stvoritelja“ – napisao je Sveti Otac.

U poruci je stoga predložio poseban ispit savjesti. Podsjetio je na gestu Ivana Pavla II. koji je – kako je napisao – „pozvao katolike da učine zadovoljštinu za vjersku nesnošljivost u prošlosti i sadašnjosti, kao i za nepravde učinjene spram židova, žena, domorodaca, useljenika, siromašnih i nerođenih“. Papa Franjo je ovom prigodom obnovio taj poziv, osudivši „neuredno trošenje više od stvarne potrebe“ i „logiku zarade po svaku cijenu“. „Pokajmo se za zlo koje činimo našem zajedničkom domu“ – potaknuo je.

Papa je u tom kontekstu istaknuo važnost sakramenta pomirenja i ispovjedaonice kao „mjesta u kojem nas istina oslobađa u susretu“. „Ispovijedamo se jer smo se pokajali i želimo se promijeniti. Milost milosrdnoga Boga koju primamo u tom sakramentu nam pomaže to učiniti“. „Ispit savjesti, pokajanje i ispovijedanje Ocu koji je bogat milosrđem vode čvrstoj odluci da se promijenimo“ – napomenuo je.

Naveo je nekoliko konkretnih postupaka koji tu promjenu mogu očitovati: razborito korištenje plastike i papira, ne razbacivanje vodom, hranom i električnom energijom, razvrstavanje otpada, brižno odnošenje prema drugim živim bićima, korištenje javnoga prijevoza i dijeljenje istoga vozila s više osoba i tako dalje. „Ne trebamo misliti da su ta nastojanja premalena da bi poboljšala svijet. Takva djela“ – napisao je – često i na nevidljiv način šire i množe dobro te potiču „proročki i kontemplativni“ stil života koji nije „opsjednut konzumiranjem“. Na širem planu, gospodarstvo i politiku, društvo i kulturu „valja hitno preorijentirati prema općem dobru, koje uključuje održivost i skrb o stvorenome“.
Naveo je i tzv. „ekološki dug“ Sjevera svjetskome Jugu. „Njegovo otplaćivanje zahtijevalo bi brigu o okolišu najsiromašnijih zemalja, pružajući im financijska sredstva i tehničku pomoć“, koji olakšati će kontroliranje posljedicâ klimatskih promjena i „promicati održivi razvoj“ – napisao je Papa.

„Promjena puta se sastoji u 'skrupuloznom poštivanju izvorne zapovijedi da se stvoreno očuva od svakoga zla, bilo za naše dobro, bilo za dobro drugih ljudskih bića'“ – naveo je Sveti Otac riječi ekumenskog patrijarha Bartolomeja, koji je također poznat po ekološkom zalaganju.

„Milosrđe bez djela je mrtvo u sebi“ – parafrazirao je Papa sv. Jakova, napominjući da je predmet milosrđa „ljudski život u njegovoj cjelovitosti“, što uključuje „brigu za zajednički dom“. Kao duhovno djelo milosrđa, to znači „zahvalno razmatranje svijeta“ koje omogućuje da otkrijemo Božji naum i pouku. Kao tjelesno djelo milosrđa, briga o zajedničkom domu zahtjeva „jednostavne svakodnevne geste u kojima prekidamo logiku nasilja, izrabljivanja i egoizma“ – napisao je papa Franjo.

Na koncu je za obilježavanje Dana skrbi za stvoreno predložio ovu kratku molitvu: „O Bože siromaha, pomozi nam iskupiti napuštene i zaboravljene ove zemlje koji su toliko vrijedni u tvojim očima. […] O Bože ljubavi, pokaži nam naše mjesto u ovome svijetu kao sredstva tvoje privrženosti svim bićima ove zemlje. O Bože milosrđa, udijeli nam da primimo tvoj oprost i pronosimo tvoje milosrđe po čitavom našem zajedničkom domu. Hvaljen budi. Amen.“ (kta/rv)